Udruzi Feniks glavna nagrada
projekta Ostavi dobar trag

Donosimo vam više o svakoj od udruga, o projektima s kojima su sudjelovali u ovom programu i iskustvima koja su ponijeli sa sobom u daljnji rad.

1. Udruga za promicanje mentalnog zdravlja Feniks iz Splita

Udruga Feniks u projekt se uključila s idejom za pakete podrške osobama koje su na psihijatrijskom liječenju u KBC-u Split. „Razlog zašto smo se za to odlučili je to što smo udruga koju su osnovale osobe s mentalnim poteškoćama, uključujući i mene, i radimo projekte za takve osobe. Ideju za ovaj projekt dobila sam dok sam ležala u bolnici. Ono što sam ondje vidjela stvarno me je jako uznemirilo i pogodilo kao čovjeka. Kad čovjek završi u bolnici, to je uvijek jako stresno i izazovno, zastrašujuće, ali uglavnom se većina ljudi na to pripremi, spakira potrebne stvari, računa na podršku prijatelja, na one porukice: 'Kako si?, Jesi dobro?, Što ti treba?' Nažalost, ljudi koji su na psihijatrijskom liječenju nemaju taj luksuz. To je još prevelika tabu tema i nije slučajno da je odjel u podrumu bolnice, još onako na rubu grada. Ljude je sram uopće reći da se tamo liječe, i to opravdano, jer mogu izgubiti posao, roditeljsku skrb, ugled u društvu. Njihove obitelji se prave da oni ne postoje, da nisu tamo, nitko ih ne posjećuje, čak i ako ljudi žele. Treći i još važniji razlog je to što često ljudi budu prisilno hospitalizirani. Dovedu ih u bolnicu potpuno nespremne, oni ne misle da tamo trebaju biti, nemaju ni osnovne higijenske potrepštine, nemaju četkicu za zube, slušalice, čokoladu, bojice, pidžamu i nitko ih ne posjećuje. Stoga smatram da kao društvo dugujemo omogućiti jedan minimum dostojanstva tim ljudima među nama, kojih je i previše, jer nisam srela nijednu osobu koju ova tema osobno ne dira ili nekog njenog bliskog. Brojevi su veliki, ali mi ne radimo sa statistikom, mi radimo s ljudima“, rekla je Marina Vidović, osnivačica i predsjednica Udruge za promicanje mentalnog zdravlja Feniks.

Udruga Feniks želi angažirati i aktivirati zajednicu kako bismo svi zajedno na bilo koji način – donacijama u robi, čarapama – pomogli tim ljudima i pokazali im da netko misli na njih. Želja im je potaknuti i tvrtke da kreiraju te male simbolične paketiće koji će zadovoljiti njihove osnovne fizičke potrebe tijekom liječenja. Time neće spasiti svijet, kako kažu, tim će ljudima i dalje biti teško, ali će osjetiti da nisu odbačeni i nepotrebni. 

Prije nego što je saznala da je upravo Feniks prvi pobjednik ovog projekta Marina Vidović rekla nam je da bi mogla odmah otići kući, neovisno o tome hoće li dobiti nagradu. „Silno sam zahvalna i oduševljena ovakvim pristupom. To je upravo ono što je udrugama potrebno. Po defaultu smo neprofitni sektor, pa je pretpostavka da ne znamo s novcem, novac nam nije prioritet i onda dobijemo priliku učiti od ljudi koji su stručni u različitim poljima, koji znaju kako ovakve dobre ideje plasirati, kako maksimalno angažirati ljude, kako osigurati sredstva, kako komunicirati s donatorima! Nekad jedna riječ i mala slika stvarno znače veliku razliku, a mi to ne znamo postići. Ovdje sam toliko toga naučila da mi se još malo vrti u glavi jer mi je sve to novo. Mi smo mlada udruga, devet godina postojimo kao neprofitna inicijativa, ali samo dvije i pol godine smo formalno registrirani tako da smo možda i prijemčiviji za te nove načine i modele, a meni je to, doslovno, palo kao poklon s neba.“

2. Dječji kreativni centar Dokkica iz Osijeka

Više od dvanaest godina bave se socijalnim uslugama za djecu, pa su uvidjeli da usluga za djecu s teškoćama u razvoju na istoku Hrvatske, nažalost, nema dovoljno. Došli su na ideju da naprave kabinet za potpomognutu komunikaciju za djecu kojoj je govor otežan ili onemogućen. „Trebalo nas je u tome osnažiti. Imamo poruke, imamo stručnjake i ono što želimo pokazati javnosti, no bila nam je potrebna podrška kako to iskomunicirati. Srećom, uspjeli smo se ostvariti kroz program Ostavi dobar trag te dobiti kvalitetnu edukaciju. Uz njihovu podršku sad se osjećamo osnaženo te bismo mogli cijeloj javnosti objasniti da su naša najosjetljivija skupina djeca s teškoćama u razvoju, pa i ona s najtežim oblikom, a to je cerebralna paraliza. Ta djeca imaju potpuno onemogućen govor, ali bi pomoću jednog tablet-uređaja s potpomognutim softverom mogla komunicirati, mogla bi reći kad ih boli zub ili leđa, i sve to samo zjenicom oka. Zvuči možda malo spejs-šatlovski, ali to je samo jedan uređaj za 8.000 eura. To nam je trenutno u fokusu, želimo djeci pribaviti uređaje koji će im omogućiti komunikaciju, temeljno ljudsko pravo, i da to imamo u istočnoj regiji Hrvatske. Imali smo mentore iz različitih područja: strategije, financiranja, fundraisinga i komunikacije u sklopu ovog programa. ACT Grupa, Panda komunikacije i Erste banka napravile su veoma velik posao za nas i ostale neprofitne organizacije. Predivno je što u svom djelovanju rado podijele sve materijale te toliko lijepo i jednostavno sve objasne, tako da mi ovu poruku možemo prenijeti našim drugim kolegama iz civilnog sektora jer - ne zaboravimo da se civilni sektor treba držati zajedno“, rekla je Matea Gašparić.

3. Hrvatska mreža beskućnika

„Svi koji su bili uključeni u ovaj projekt stvarno su renomirani i na dobrom su glasu. Znamo za Erste banku, njeno društveno odgovorno poslovanje i kako funkcionira, tako da smo iskreno vjerovali da će biti dobro. Nismo imali očekivanja, a mnogo smo naučili. Mislim da će nam to puno koristiti u radu i veoma smo sretni što smo imali priliku sudjelovati. Svi ljudi koje sam upoznala tijekom edukacije inspirirali su me i od svih sam nešto naučila. Naš posao je takav da ne smijemo nikad stati na jednome mjestu, moramo se stalno razvijati i osobno i profesionalno, i sve ću te lekcije koje sam naučila primijeniti, dalje. Sve ovo mi je dobar putokaz da kao organizacija, kao i sama problematika beskućništva, imamo resurse, ali ih moramo znati bolje kapitalizirati i poslati poruku javnosti, a za to nam stvarno trebaju stručnjaci“, rekla je Tina Debeljak ispred Hrvatske mreže beskućnika. Njihov projekt usmjeren je na pomoć beskućnicima prikupljanjem adekvatne obuće. Žele osigurati cipele za svakog od njih jer veći dio svakog dana provode na cesti u uvjetima gdje adekvatna obuća i odjeća često doslovno život znače. Razvili su plan pristupa javnosti kako bi cijelo društvo potaknuli da se uključi u pružanje pomoći ovoj ugroženoj skupini koja broji nekoliko tisuća ljudi.

4. Udruga BIOM

Udruga BIOM već dugo godina radi na temi zaštite bjeloglavih supova, a sada imaju i projekt. Dobili su sredstva iz Europske unije, osigurali su i neko sufinanciranje, ali im, pored sveg truda, nedostaje još 40.000 eura. Nadaju se da će taj iznos skupiti uz pomoć kampanje koju su razvijali sudjelujući u programu Ostavi dobar trag. Bjeloglavi supovi se jedino u Hrvatskoj gnijezde na liticama, koje su nekad za njih bile sigurno mjesto jer ljudi im nisu mogli prići. Danas, uz povećan broj turista koji su bučni i prolaze blizu malih supova u periodu kad su najosjetljiviji, kad moraju napraviti svoj prvi skok i poletjeti, čak 30 njih godišnje stradava u moru. Udruga BIOM svojim projektom želi prevenirati ugroženost bjeloglavih supova, informirati ljude koji ih nehotice ugrožavaju svojim ponašanjem i osigurati ažurni efektivni sustav spašavanja supova iz mora kroz sustav prevencije i pretraživanja. Planiraju barem dvanaest ptića godišnje spasiti od utapanja.

„Kad smo saznali za inicijativu, imali smo prilično kratak rok, ali zaista nam je dobro došla, u pravom trenutku, jer bio je kraj godine i baš smo razmišljali o kampanji i fundraisingu za 2023. godinu. Veoma sam zadovoljna cijelim procesom upravo zbog toga što nas je natjerao da, prije nego što sve detaljno razradimo, zapravo sve pripremimo, prođemo kroz sve. Ovo nam je zaista sjajna podrška - sva tri područja koja smo dobili te cijela priprema projekta, priprema kampanje. Popunili smo rupe koje su postojale u našim kampanjama, shvatili smo kako izgledaju strukture u timelineu, pa mogu reći kako smo mi zaista puno iz ovoga izvukli, pogotovo kad je riječ o našem malom problemu - teškoćama da našu temu približimo građanima“, rekla je Paula Počanić Vovk, mag. biol. exp., stručna suradnica za članove i fundraising.

5. Udruga Carpe Diem iz Karlovca

Udruga za poticanje i razvoj kreativnih i socijalnih potencijala djece, mladih i odraslih djeluje od 2005. godine. Iza njih je sedamnaest uspješnih godina rada s mladima i za mlade. Razvijaju razne projekte, vode centar za mlade, info-centar za mlade, job-klub za mlade i drugo. „Ono što nam je najveći problem kao organizaciji civilnog društva je to što smo financirani projektno, ovisimo o davateljima financijskih sredstava na nacionalnoj i europskoj razini. No, to ne bi uopće bio problem da postoji neki kontinuitet raspisivanja poziva i da znamo planirati. To je nešto što nam nedostaje i predstavlja nam najveći izazov jer ostajemo bez ljudi, dolazi do prekida nekih veoma uspješnih projekata i aktivnosti koje provodimo. Stoga je ova inicijativa super i jako mi se sviđa. Prijavili smo se jer se želimo malo okrenuti prema privatnom sektoru, mislim da imamo kvalitetu i dobre programe te nas privatni sektor može podržati i vidjeti svoj interes u tome. Konkretno, ovdje predstavljamo savjetovalište za mentalno zdravlje namijenjeno mladima. Zapravo, to je naš projekt još od prije desetak godina, koji smo htjeli pokrenuti s gradom Karlovcem. Međutim, nismo nikad uspjeli postaviti ga tako da počne raditi. Imali smo neke projektne korake, ali ne možemo jednu takvu ustanovu bazirati na projektima“, rekla nam je Aleksandra Podrebarac, osnivačica i predsjednica udruge Carpe Diem.

6. Radio 92FM

„Veoma sam zahvalna na ovoj prilici, zapravo civilni sektor znamo da se pati i znamo da je to jako teško preživljavati godinu po godinu. Privatnici pate, pa i mi. Ali, evo, naš Radio 92FM je jedno malo čudo iz Slavonije, u njemu rade osobe s invaliditetom. Postojimo uz Društvo multiple skleroze, a 60 % našeg programa posvećeno je osobama s invaliditetom, njihovu zapošljavanju, ostvarenju njihovih prava, razgovorima sa psiholozima itd. Jako lijepa tema se dogodila kad su doktorice psihologije poželjele na našem community radiju imati emisiju 'Šiza kriza'. Mislile su: pandemija je, ljudi su u strahu, idemo mi razgovarati sat vremena, pokriti razne teme vezane uz bolest, strahove, ovisnosti, pretilost djece… Uglavnom, znaju svoj posao i što ljudima treba. I to se dogodilo - emisija traje već dvije godine, one su sjajne i odlično rade, doživljavaju ih u sredini. To je neka naša misija kojoj smo se posvetili, a ovo nam je došlo kao točka na „i“ jer smo dobili priliku naučiti kako zapravo sve to zapakirati, predstaviti se ljudima. Znate da ljudi djeluju i pokušavaju napraviti dobru stvar za zajednicu, tako da se to poklopilo - mi smo onda kao kolačić, onaj gornji i donji dio, a mi smo čokolada i spojili smo se. Veselimo se ovome jer su svi vrlo ozbiljno shvatili posao. Sretna sam što sam ovdje nešto naučila, što to mogu ponijeti u Slavoniju i raditi još brže, bolje, jače“, ispričala nam je Maja Ćurić s Radija 92FM.

7. Plesni centar Tala

Prijavili su se jer su zaključili da su ovakvi programi dobre prilike, vrlo potentne za iskoristiti kako bi artikulirali neke svoje zamisli i cijeli svoj rad. Umjetnička su neprofitna organizacija koja djeluje više od 20 godina. Oni su poduzetnici u kulturi i imaju svoj novi prostor unutar kojeg rade na tome da u zajednicu uvedu suvremeni ples izvedbene umjetnosti, integriraju ga u svakodnevni život. Bave se dobrobitima plesa i njegovim utjecajem na širu društvenu zajednicu. Njihovi su korisnici djeca starija od četiri godine, kao i odrasle osobe i osobe s invaliditetom. Prostor koji imaju u zimskim mjesecima nije u potpunosti iskoristiv jer nema grijanja, a projekt s kojim su ušli u Ostavi dobar trag riješio bi taj njihov problem.

„To je jedno područje koje je nekako marginalizirano u Hrvatskoj i putem ovakvih prilika mislim da je jako dobro iskoristi ih kako bismo približili tu struku, tu umjetnost i djelatnost zajednici. Tako bi ljudi jednostavno dobili sve dobrobiti bavljenja plesom i nekako oplemenili svoj život, artikulirali svoje misli, svoje mišljenje, aktivno sudjelovali u kulturi. Želimo u tom možda malo više aktivističkom smjeru proširiti tu umjetnost u zajednici. Mentorski dio ovog programa bio je intenzivan i zahtjevan, veoma smo puno naučili i to je bio jedan od razloga zašto smo se prijavili. Željeli smo jednostavno vidjeti kako se s jedne druge, korporativne strane možemo integrirati, kako se spojiti - da umjetnost i poduzetništvo mogu nekako ići zajedno. Naučili smo puno o fundraisingu i doniranju, na koje se sve načine možemo uključivati i prezentirati prema van, prema zajednici i potencijalnim donatorima, te kako formirati sve te kampanje“, rekla je Larisa Lipovac, direktorica plesnog centra Tala.

8. SUMA - Udruga za održivi razvoj iz Podravskih Sesveta

Osnovana je prije tri godine, počela je kao udruga mladih i izrasla u primjerenu udrugu koja može raditi na nacionalnoj razini, a rade i međunarodno. Svojim djelatnostima najviše su orijentirani na razvoj volonterstva mladih, a to je i poveznica s pričom projekta koji su prijavili na Ostavi dobar trag.

„Naša priča ide u smjeru da želimo pokrenuti prvi digitalni volonterski centar u Hrvatskoj namijenjen volonterima koji žele razvijati digitalne vještine. To je zamišljeno tako da volonteri iz bilo kojeg mjesta mogu volontirati i pomoći svojoj zajednici, odnosno nekome tko je u potrebi u nekom drugome mjestu, nekoj instituciji ili korporaciji. Tu imamo s jedne strane volontere, s druge strane institucije, a s treće strane korporacije koje žele ići u smjeru društveno odgovornog poslovanja i na taj način će se moći uključiti u naš program digitalnog volontiranja. Moći će angažirati svoje zaposlenike i poboljšati svoj imidž u društvu, tj. djelovati u smjeru da poboljšavaju svoju zajednicu. Prednost ovog  našeg programa za organizacije, odnosno institucije, ogleda se u tome da bi naša platforma e-volontiraj pružila, primjerice, mogućnost studentima da praktično iskustvo steknu iz svojih domova, pri čemu će ujedno i pomagati svojoj zajednici. Naša je ideja vrlo kompleksna, ali uz pomoć ovog mentorstva uspjeli smo to staviti na papir i dobiti smjernice: odakle i kako početi, koga kontaktirati, kako to sve razviti, u kojem vremenskom okviru je sve to moguće učiniti... Dobili smo podršku i sad samo treba krenuti u realizaciju“, kazao je Vladimir Miloš, predsjednik udruge SUMA.