Odskočna daska za
mlade umjetnike
Predsjednik stručnog žirija Erste Fragmenata Vanja Babić povjesničar je umjetnosti koji već 20 godina svjedoči projektu što je namijenjen mladim umjetnicima, a mnogima od njih otvorio je vrata u ozbiljan svijet umjetnosti.
Erste Fragmenti mnogim mladim umjetnicima bili su odskočna daska prema publici i galerijama, a na pitanje je li mislio da će toliko dugo trajati jedan takav projekt, Vanja Babić odgovara: „Iskreno, nisam mislio. U nas je pravilo da takve ili srodne inicijative ne traju duže od godinu dana, a Erste Fragmenti sa svojih 20 godina postojanja u tom smislu doista predstavljaju lijep i svijetao primjer.” Prisjetio se početaka koji su bili, kako kaže, uzbudljivi. Trudili su se u ono vrijeme bez društvenih mreža predstaviti mladim umjetnicima i umjetnicama novi projekt, otvoriti im put prema novim mogućnostima predstavljanja i izlaganja te, naravno, neke i nagovoriti da se prijave.
Dobar početak karijere
Prvotni naziv projekta Erste Fragmenti bio je Novi fragmenti. Vrlo brzo su se pokazali kao važna platforma koja je iz godine u godinu skupljala sve veći broj prijava i izlagača.
„Natječaj Erste Fragmenti nesumnjivo je važan za razvoj mladih umjetnica i umjetnika. Pruža im potporu od samog početka, a to je ključno za njihovo samopouzdanje. Otkup umjetničkih djela i izložba u nekom od relevantnih izlagačkih prostora nešto je najbolje što se mladim umjetnicama i umjetnicima na početku karijere može dogoditi”, istaknuo je Babić.
Jednom Fragmentaš, uvijek Fragmentaš
Da je riječ o vrlo uspješnom projektu, Vanja Babić potvrđuje činjenicom kako su mnogi bivši Fragmentaši vidljivi na umjetničkoj sceni i danas:
„Predaju na Akademiji likovnih umjetnosti, zastupali su Hrvatsku na uglednim svjetskim umjetničkim smotrama poput, primjerice, Bijenala u Veneciji, a neki imaju i međunarodnu vidljivost!“
Jedino što se promijenilo, a i trebalo je, teme su radova s kojima se umjetnici prijavljuju. Nekada je glavni fokus umjetnicima bio na odabiru teme, a danas je to forma.
„Nezahvalno je govoriti o nekim dominantnim trendovima, ali krajnje pojednostavljeno i uvjetno rečeno, možda su prije dvadesetak godina bili važniji odabiri tema, dok se danas mladi umjetnici možda malo više zanimaju za formu kao takvu“, istaknuo je Babić.
Pitanje o budućnosti Babić smatra teškim: „Umjetna inteligencija može i ne smije biti ništa više od alata. Poput uljanih boja ili videokamere. Ako ona i proizvede neki rad, on uvijek mora biti u funkciji osnovne ideje umjetnice ili umjetnika jer – čovjek uvijek mora imati završnu riječ!“