Dobrovoljna mirovinska štednja

Najlakši način zadržavanja standarda potrošnje u mirovini.
Za mirovinu bez stresa.

Vaš novac je uvijek vaš. Svojom ušteđevinom možete raspolagati već sa 50 godina starosti, bez obzira na to jeste li u radnom odnosu ili ne.

Zašto uplatiti dobrovoljnu mirovinsku štednju?

Državna poticajna sredstva

Ostvarujete pravo na državna poticajna sredstva do 750 kn godišnje. Državna poticajna sredstva iznose 15% vaše godišnje uplate, a za maksimalan iznos potrebno je samo 417 kn uplate mjesečno.
 

Fleksibilnost

S dobrovoljnom mirovinskom štednjom zadržavate svoju financijsku fleksibilnost. Izaberite želite li sredstva uplaćivati mjesečno, svaka tri mjeseca, polugodišnje ili možda samo jednom godišnje. Jednako tako, možete odrediti visinu svojih uplata. Kada vam financijska situacija to dopušta, uplatite više, a kada su vam potrebna financijska sredstva smanjite vašu uplatu. Vi imate potpunu kontrolu.

Dodatna primanja u mirovini

Vašu mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju će činiti sredstva iz prvog stupa i sredstva iz drugog mirovinskog stupa, tj. sredstva koja ste uplatili u obvezni mirovinski fond. Dobrovoljna mirovinska štednja je treći stup vaše financijske sigurnosti u mirovini. Što prije počnete, veća količina sredstava će se akumulirati na vašem računu.

Sredstva su vaša

Sredstva koja uplatite u dobrovoljni mirovinski fond isključivo su vaša imovina. Njima ne raspolaže država, vaš poslodavac niti bilo koja treća strana. Uz uplate, na vašem računu kumuliraju se državna poticajna sredstva. Kada fond ostvaruje prinos ulaganjima na tržištu kapitala odgovarajuća sredstva se dodaju iznosu na vašem računu. Ak ose dogodi smrtni slučaj sredstva na vašem računu u fondu pripadaju vašim nasljednicima.

Izaberite dobrovoljni mirovinski fond koji odgovara vašim potrebama

Erste Plavi PROTECT

Stabilnost, umjeren kontinuiran rast vrijednosti, kraće razdoblje do mirovine.

Erste Plavi EXPERT

Dinamičnost, umjerene oscilacije vrijednosti, veći potencijal rasta na duži rok.

Kako izgleda postupak učlanjenja u dobrovoljni mirovinski fond?

Izaberite fond u koji se želite učlaniti

Na vašu e-mail adresu dolazi verifikacijski link

Potvrdite podatke iz Zahtjeva

Na vašu e-mail adresu stiže potvrdni mail s uplatnicom

Vašom prvom uplatom postajete član odabranog Fonda

Prije ispunjavanja zahtjeva, molimo pripremite:

1

OIB – možete ga pronaći na kartici dopunskog zdravstvenog osiguranja ili pomoću aplikacije

2

Broj osobne iskaznice

3

IBAN računa s kojeg će se vršiti uplate

Štednja je uvijek dobra ideja,
a štednja uz poticaje još bolja!

Online učlanjenjem stječete pravo na do 750 kn
državnih poticajnih sredstava godišnje. 

Upoznajte dobrovoljne mirovinske fondove

Dobrovoljna mirovinska štednja je vrsta namjenskog financijskog proizvoda. Rečeno svakodnevnim jezikom, to je ulaganje novca čija je namjena biti vaš izvor dodatnih prihoda u mirovini. Naravno, što više novca sada odvojite za dobrovoljnu mirovinsku štednju, to će vam više biti na raspolaganju u mirovini.

Dobrovoljna mirovinska štednja je vaše ulaganje u mirovinski fond čiji cilj je uvećati vašu imovinu izlažući se propisanim razinama rizika. Prilikom učlanjenja stječete određenu količinu udjela u fondu te se sa svakom vašom uplatom visina vaših udjela u fondu povećava.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u rujnu 2016. prosječna mirovina je iznosila samo 40% prosječne plaće. Kako se tome može doskočiti?

Jedan od najboljih načina je poticanje građana da na vrijeme osiguraju sredstva za mirovinu kroz dobrovoljnu mirovinsku štednju. Kako biste zadržali standard potrošnje na koji ste navikli tijekom svog radnog vijeka uveden je i treći mirovinski stup u koji možete, ali ne morate uplaćivati novac.

Erste Plavi upravlja s dva dobrovoljna mirovinska fonda (Erste Plavi Expert i Erste Plavi Protect). Svaki od njih je vlasnik imovine koja je podijeljena na jednake dijelove, a svaki član fonda je vlasnik određene količine tih dijelova. Ti jednaki dijelovi nazivaju se udjeli u fondu. Kako cijena vrijednosnih papira u koje je fond uložio poraste, tako raste i vrijednost udjela. Naravno, ako cijena vrijednosnih papira padne, onda padne i cijena udjela u fondu. Udjeli su najbolji način da vidite koliko je porasla vrijednost vaše imovine.

Fond ulaže novac svojih članova u vrijednosne papire na tržištu kapitala. To su najčešće obveznice kupljene na domaćem i stranom tržištu, depoziti banaka, a ovisno o strukturi fonda ponekad i dionice. Svaki od ovih vrijednosnih papira ćemo dodatno pojasniti, ali sada ćemo se samo fokusirati na dionice.

Recimo da je fond uložio u dionice tvrtke A. Cijena te dionice je 100 kn, a fond je kupio 1.000 tih dionica, tj. uložio je 100.000 kn u tvrtku A. Tvrtka A je upravo danas potpisala veliki ugovor vrijedan nekoliko milijuna eura te je tu vijest objavila na Zagrebačkoj burzi. Sada se i ostalim ulagačima na burzi čini da je tvrtka A pametna investicija te i oni žele kupiti tu dionicu. Kako je broj dionica ograničen, a sve veći broj ulagača je želi kupiti, cijena dionice raste. Nakon nekoliko dana cijena dionice više nije 100 kn nego 200 kn, i zbog tog povećanja cijene dionice porasla je cijena udjela u fondu.

Znači li to da će vrijednost udjela porasti za tih istih 100 kn?  Neće, jer udjel predstavlja presjek cijele imovine fonda i vrlo vjerojatno ostale investicije nisu porasle baš ovako snažno kao dionica tvrtke A. Za slučaj da je fond uložio u dionice kojima je vrijednost pala, onda će i vrijednost udjela u fondu pasti.

Dionice su vlasnički vrijednosni papiri i predstavljaju udjel u vlasničkom kapitalu neke tvrtke. U svojoj osnovi, dionice su potvrda da neka osoba ili tvrtka ima udio u vlasništvu neke tvrtke. Kada ste vlasnik dionica neke tvrtke imate pravo sudjelovati u odlučivanju oko poslovanja (npr. odrediti koji će se proizvodi prodavati ili gdje će se izgraditi tvornica), a imate pravo i na dio dobit koju ta tvrtka ostvari. To pravo vlasništva moguće je podijeliti, a ta podjela na jednake dijelove vlasništva su dionice.

Cijena dionica često varira i te varijacije događaju se svakodnevno. Loša ili dobra vijest u vezi tvrtke može jako utjecati na dionice i nije neobično da dionica poraste ili padne 10 ili 15% u jednom danu. Takve snažne promjene nisu česte, ali mogu se dogoditi. Ako tvrtka dobro posluje, nije jako zadužena i postoji prostor za povećanje njenog poslovanja, cijena dionice te tvrtke vjerojatno će biti stabilna i rasti.

Kada vi trebate dodatna financijska sredstva vaša prva, i najčešće jedina, adresa bit će banka. U banci možete dobiti kredit po određenim uvjetima – broj godina posudbe, kamata koju ćete platiti banci, moguće vrijeme odgode otplate i često je strogo definirano na što smijete potrošiti novce (npr. stambeni kredit).

Države i velike tvrtke imaju još jednu mogućnost zaduživanja – obveznice. Za razliku od dionica, obveznice su dužnički vrijednosni papir, a ne vlasnički. Vlasnik obveznice ima pravo na isplatu prinosa na obveznicu te na kraju razdoblja naznačenog na obveznici na isplatu svih sredstava koje je uplatio. To razdoblje zove se razdoblje do dospijeća, a predstavlja vrijeme potrebno da obveznica sazrije. Nešto kao jabuka koju čekate da napokon padne sa stabla.

Evo i jednog hipotetskog primjera: Velika tvrtka B širi posao u Aziju i za to im je potrebno veliko ulaganje, 2 milijuna eura. Umjesto da odu u banku, nadaju se da će prodajom obveznica ulagačima dobiti taj isti novac te da će time morati platiti manje kamate nego u banci. I to se zaista dogodi, tvrtka B proda sve obveznice s prinosom od 3% godišnje s razdobljem do dospijeća obveznice od 5 godina. Svake godine tvrtka B mora ulagačima uplatiti 3% iznosa koji su joj pozajmili, slično kao kamate na kredit. Pete godine tvrtka B mora ulagačima isplatiti uobičajenih 3% iznosa i vratiti nazad ulagačima iznos koji su joj posudili prije pet godina.

Iz perspektive tvrtke B obveznice su bolje od kredita jer prve četiri godine otplaćuje samo kamate tj prinos na obveznice, a ne i glavnicu iznosa obveznica. Naravno, tvrtka B se nada će tijekom te četiri godine njeno poslovanje u Aziji biti toliko isplativo da će bez problema pete godine vratiti svim ulagačima njihov novac.

Trezorski zapisi su slični obveznicama, no rok posudbe je puno kraći, recimo posudba na 3 ili 6 mjeseci. Dobrovoljni mirovinski fondovi mogu ulagati i u trezorske zapise i u obveznice.

Depozit je samo stručan naziv za to da položite novac na račun u banci. Banke vam isplaćuje kamate i taj vam je novac brzo dostupan. Primjerice, kada član dobrovoljnog mirovinskog fonda zatraži isplatu, tj. ode u mirovinu, tada se taj novac prvenstveno uzima iz imovine fonda koja je u depozitima banaka.

Erste Plavi u svojoj ponudi ima dva dobrovoljna mirovinska fonda – Erste Plavi Protect i Erste Plavi Expert. Erste Plavi Protect ne ulaže u dionice, već pretežno u obveznice i depozite. Najveći dio imovine fonda odnosi se na obveznice koje izdala Republika Hrvatska, pri čemu je najveći broj vrijednosnih papira u kunama. Ovaj fond namijenjen je osobama koje očekuju stabilniji umjeren rast vrijednosti fonda.

Erste Plavi Expert ulaže i u dionice, tako da su među 10 najvećih ulaganja tog fonda dionice tvrtki poput Podravke i Adris Grupe. Ovaj fond namijenjen je osobama koje očekuju veći porast vrijednosti, ali mogu prihvatiti i određene padove vrijednosti udjela u pojedinim razdobljima.

 

Erste Plavi Protect         

Erste Plavi Expert

Prosječan prinos od osnutka

5,79%

6,32%

Prinos u ovoj godini

6,62%   

11,13%

Prinos u prethodnih godinu dana     

6,62%   

11,13%

Datum: 13.12.2016.
Prinosi iz prošlosti nisu garancija prinosa u budućnosti.

Dobrovoljnim mirovinskim fondovima upravljaju djelatnici Erste Plavog. Njihov je posao analizirati tržište kapitala, tražiti najbolje prilike za ulaganja koristeći modele financijske matematike te izdavati naloge za kupnju ili prodaju različitih vrijednosnih papira.Upravljanje fondovima je kompleksan posao koji traži od naših djelatnika visoko razvijene analitičke vještine i vrlo specifična znanja. Većinu tima čine diplomirani matematičari, fizičari i ekonomisti. U timu čak 5 članova ima CFA potvrdu, a jedan član tima ima i doktorat iz teorijske astrofizike sa Sveučilišta u New Yorku.

CFA je skraćenica za Chartered Financial Analyst, a tu potvrdu dodjeljuje CFA Institut sa sjedištem u SAD-u. Edukacija i ispiti koje prethode dobivanju potvrde traju u prosjeku četiri godine te pokrivaju široko područje od razumijevanja ekonomije na međunarodnoj razini do poznavanja različitih vrsta vrijednosnih papira.

Isplata sredstava iz dobrovoljne mirovinske štednje može se zatražiti nakon navršenih 50 godina života neovisno o redovnoj mirovini i radnom odnosu.

Ako je u trenutku isplate vrijednost imovine člana fonda niža od 10.000,00 kn sredstva se isplaćuju u cijelosti na račun člana.

Ako je vrijednost udjela na računu člana u trenutku isplate između 10.000,00 kn i 50.000,00 kn, član može zatražiti privremenu isplatu mirovine putem dobrovoljnog mirovinskog fonda. Privremena isplata ugovara se  na rok od 5 do 15 godina (ovisno o želji člana) na način da se u ratama isplaćuje dogovoreni broj udjela prema cijeni na dan isplate. Kod ugovaranja privremene isplate putem fonda član može zatražiti jednokratnu isplatu u visini do 30% od ukupnog iznosa na računu, odnosno i veći postotak, ali tada najviše do iznosa od 10.000,00 kn.

Ako je vrijednost imovine veća od 50.000 kuna sredstva se isplaćuju u mirovinsko osiguravajuće društvo s kojim je član sklopio ugovor o isplati mirovine (mirovinsko osiguravajuće društvo dužno je mirovinu isplaćivati pod uvjetima, rokovima i način u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava).

 

Povezani proizvodi i usluge