Krizni fond: kako izgraditi rezervu za nepredviđene troškove
____
Kvar perilice, hitan popravak automobila, neočekivani zdravstveni izdatak ili mjesec s nižim primanjima rijetko će se najaviti unaprijed. Situacija je sama po sebi često zahtjevna, a dodatno je otežava to što trošak treba podmiriti odmah.
Takva situacija nije iznimka. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku za 2025. godinu, 31,2 % osoba živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski izdatak iz vlastitih sredstava (494 eura)!
Takve trenutke obično lakše prebrodimo uz određenu financijsku rezervu, koja nam omogućuje usmjeravanje na rješavanje problema, bez brzog zaduživanja ili odgađanja osnovnih obveza.
Što je krizni fond i čemu služi
Krizni fond je novac izdvojen isključivo za stvarne, nepredviđene i nužne troškove. Njegova je uloga stvoriti sigurnosni prostor između neočekivanog događaja i vašeg redovitog budžeta.
Krizni fond neće sam po sebi ukloniti neizvjesnost, ali može ublažiti njezine financijske posljedice i dati vam vremena za promišljenu odluku umjesto one donesene pod pritiskom.
Koliko novca treba biti u kriznom fondu?
Česta je preporuka da krizni fond s vremenom pokrije tri do šest mjeseci osnovnih troškova. Tu smjernicu često nadopunjuje i savjet da se o ulaganju razmišlja tek kada je takva rezerva osigurana. Do tog iznosa ne morate doći odjednom. Dobar prvi cilj je rezerva za jedan uobičajeni hitni trošak.
Kao orijentir može poslužiti iznos koji DZS koristi za mjerenje sposobnosti kućanstava da podmire neočekivani izdatak: riječ je o mjesečnom iznosu praga rizika od siromaštva za samačko kućanstvo u prethodnoj godini, a za 2025. iznosio je 494 eura. Kad dosegnete prvi cilj, rezervu postupno povećavajte.
Kako izgraditi krizni fond?
Krizni fond ne gradi se velikim početnim iznosom, nego kontinuitetom. Vrlo jednostavno: ako izdvajate jedan euro za krizni fond dnevno, za godinu dana prikupit ćete 365 eura.
Drugi je pristup uvrstiti krizni fond u mjesečni budžet kao redovitu stavku, primjerice s 10 ili 25 eura. Manja, ali redovita uplata u pravilu je održivija od povremenog velikog izdvajanja.
Hrvatska narodna banka u svojim edukativnim materijalima o štednji ističe da je zabluda kako štede samo bogati i da je za štednju potrebno izdvajati velike količine novca, jer se i s manjim mjesečnim iznosima kroz dulje razdoblje može uštedjeti iznos koji smo prije smatrali nedostižnim.
Gdje držati krizni fond?
Novac za krizni fond najbolje je držati odvojeno od računa za svakodnevnu potrošnju, ali na mjestu s kojeg mu u nuždi možete brzo pristupiti. Ideja kriznog fonda podrazumijeva sredstva koja su nam brzo i lako dostupna, ali za kojima ćemo posegnuti – kao što i naziv fonda kaže – u kriznim situacijama.
- Štednja po viđenju omogućuje raspolaganje novcem u svakom trenutku, pa je praktičan izbor za rezervu.
- Oročena štednja manje je pogodna za ovu namjenu. Prije ugovaranja se informirajte o eventualnim naknadama i troškovima, kao i o postupku i primjeni kamatne stope u slučaju ranijeg razročenja.
- Ulaganja na tržištu kapitala nisu mjesto za krizni fond. Njihova vrijednost može oscilirati upravo u trenutku kada vam novac zatreba.
Ako koristite aplikaciju George, za odvajanje rezerve možete koristiti i Štedne ciljeve.
Dobro je znati i da je štednja u bankama zaštićena sustavom osiguranja depozita. Prema Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita, ograničenje zaštite iznosi 100.000 eura po deponentu po kreditnoj instituciji.
Kada posegnuti za kriznim fondom
Prije korištenja svog kriznog fonda, zapitajte se je li trošak nužan, neplaniran i vremenski neodgodiv. Ako je odgovor na sva tri pitanja potvrdan, krizni fond ispunjava svoju svrhu. Nakon korištenja ne morate cijeli iznos nadoknaditi odjednom. Vratite se redovitim uplatama i postupno obnovite rezervu.
Još par savjeta povezanih s kriznim fondom:
- Dogovorite trajni nalog na odvojeni račun neposredno nakon primitka plaće ili drugog prihoda.
- Najprije postavite manji, ostvariv cilj, a zatim rezervu postupno povećavajte prema nekoliko mjeseci osnovnih troškova.
- Krizni fond čuvajte lako dostupnim i izvan tržišnih oscilacija.
- Nakon korištenja fonda nastavite s uobičajenim uplatama dok ponovno ne dosegnete cilj.
- Jednom godišnje provjerite odgovara li iznos rezerve vašim trenutačnim troškovima.
Upamtite: krizni fond ne mora biti velik da bi bio koristan, važno je da postoji i raste, te da time može ispuniti svoju svrhu kad postane potreban!