Porez na ulaganja u Hrvatskoj: što se oporezuje te što mijenja HIR
____
Određeni prinosi od ulaganja u Hrvatskoj oporezuju se porezom na dohodak od kapitala po stopi od 12 posto. Porez se u pravilu plaća na kapitalnu dobit kad dionice, udjele u fondovima ili ETF-ove prodamo unutar dvije godine od kupnje, na dividende, dok oporezivanje kamata ovisi o njihovoj vrsti. S Hrvatskim investicijskim računom (HIR) ti se prinosi ostvareni unutar računa ne bi oporezivali u Hrvatskoj, pod uvjetom poštivanja propisanih pravila. Početak primjene očekuje se tijekom 2027.godine, ovisno o donošenju zakona i uspostavi potrebnih preduvjeta.
Prema trenutačno važećim propisima, prinosi od ulaganja oporezuju se na različite načine. Iako su iskusnijim ulagateljima porezna pravila uglavnom poznata, onima koji tek počinju ulagati ona mogu djelovati složeno.
Ranije ove godine Vlada RH je najavila kreiranje novog investicijskog alata pod nazivom Hrvatski investicijski račun (HIR), koji bi trebao stići i s određenim brojem poreznih pogodnosti za ulagatelje. Budući da je zakon još u postupku donošenja, važno je razlikovati porezna pravila koja se primjenjuju danas od onih koja su tek predložena.
Koji se prinosi od ulaganja oporezuju?
Prinosi od ulaganja mogu nastati na nekoliko načina, a porezna pravila ovise o njihovoj vrsti.
- Kapitalna dobit – pozitivna razlika između cijene po kojoj smo nešto kupili te naknadno to prodali.
- Dividenda – dio dobiti koji društvo isplaćuje svojim dioničarima.
- Kamata – prihod koji se ostvaruje, primjerice, na štednju ili na temelju ulaganja u određene dužničke vrijednosne papire (npr. obveznice).
Kod kapitalne dobiti važno je razlikovati rast tržišne vrijednosti ulaganja od ostvarene dobiti. Ako vrijednost dionice ili udjela u fondu raste, ali ulaganje nije prodano ili na drugi način otuđeno, sam rast vrijednosti u pravilu ne stvara obvezu plaćanja poreza na kapitalnu dobit. Istodobno, treba imati na umu da vrijednost ulaganja može i pasti te da ostvarenje dobiti nije zajamčeno.
Porez na kapitalnu dobit i pravilo dvije godine
Kapitalna dobit oporezuje se po stopi od 12 posto, a ista pravila vrijede za dionice, udjele u investicijskim fondovima i ETF-ove. Pritom je ključno koliko dugo ulaganje držimo: ako ga prodamo nakon što su od kupnje prošle više od dvije godine, na ostvarenu dobit ne plaćamo porez na kapitalnu dobit.
Kako se računa porez na kapitalnu dobit?
Osnovica je razlika između kupovne i prodajne vrijednosti, uzimajući u obzir pripadajuće troškove u skladu s poreznim propisima. Uzmimo jednostavan primjer: ako smo dionice kupili za 1.000 eura i prodali ih godinu dana kasnije za 1.300 eura, kapitalna dobit iznosi 300 eura, a porez 36 eura, ne uzimajući u obzir eventualne troškove ulaganja. Da smo iste dionice prodali nakon više od dvije godine, poreza na kapitalnu dobit ne bi bilo.
Kad isti vrijednosni papir kupujemo u više navrata, evidencija se vodi po metodi FIFO (engl. first in, first out): smatra se da prvo prodajemo ono što smo prvo kupili. Time se kupovna i prodajna vrijednost i datum od kojeg teče rok od dvije godine.
Kada se porez na kapitalnu dobit ne plaća?
Osim nakon isteka dvije godine, kapitalna dobit ne oporezuje se ni u ovim slučajevima:
- imovina je stečena prije 1. siječnja 2016.
- riječ je o prijenosu između bračnih drugova, srodnika u prvoj liniji i drugih članova uže obitelji ili o nasljeđivanju
- prodajemo obveznice i druge dužničke vrijednosne papire te instrumente tržišta novca koje je izdala Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
- mijenjamo udjele između investicijskih fondova kojima upravlja isto društvo za upravljanje, pri čemu se zadržavaju izvorni datum i vrijednost stjecanja udjela.
Važno je napomenuti da kod nasljeđivanja ili prijenosa imovine između članova obitelji njezina naknadna prodaja može podlijegati oporezivanju, ovisno o vremenu stjecanja i drugim propisanim uvjetima.
Što ako je ulaganje završilo u gubitku?
Kapitalni gubitak može se prebiti s oporezivim kapitalnim dobicima iz iste kalendarske godine, a u njega se uračunavaju i pripadajući troškovi koje smo platili.
Drugim riječima, ako smo tijekom godine prodajom jednog ulaganja zaradili 500 eura, a drugog izgubili 200 eura, porez plaćamo samo na razliku od 300 eura, pod uvjetom da je riječ o porezno priznatom gubitku. Gubitak se pritom može iskoristiti samo u godini u kojoj je nastao – ako te godine nismo ostvarili oporezivu dobit od koje bismo ga odbili, ne možemo ga prenijeti u iduću godinu da bismo njime umanjili buduću dobit.
Porez na dividende i kamate
Na dividende se u pravilu plaća porez po stopi od 12 posto. Kad je isplatitelj u Hrvatskoj, porez se obračunava po odbitku: isplatitelj ga uplaćuje državi, a na naš račun stiže iznos umanjen za porez. Pravilo dvije godine ovdje ne vrijedi. Kod dividendi iz inozemstva mogu se primjenjivati i porezna pravila države iz koje dividenda potječe.
Kod kamata pravila ovise o vrsti ulaganja:
- kamate na oročenu štednju oporezuju se po stopi od 12 posto, a porez obračunava banka
- kamate na novac na računu i na štednju po viđenju ne oporezuju se ako su ispunjeni propisani uvjeti, odnosno ako je kamatna stopa niža od najniže kamatne stope na oročenu štednju ili iznosi najviše 0,5 % godišnje
- kamate na obveznice ne oporezuju se u Hrvatskoj, neovisno o tome tko je obveznicu izdao.
Kako i do kad se prijavljuje porez na kapitalnu dobit?
Porez na kapitalnu dobit u pravilu se plaća jednom godišnje, do posljednjeg dana veljače, za sve oporezive dobitke iz prethodne godine umanjene za porezno priznate gubitke. Prijava se podnosi na obrascu JOPPD, a porezni obveznik dužan je voditi evidenciju svojih kupnji i prodaja.
Kad ulažemo preko domaćeg posrednika, dio tog posla on može preuzeti: voditi evidenciju, obračunati porez i izvijestiti Poreznu upravu. Ulagatelj može izabrati i da evidenciju i obračun za njega vodi Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD). Porezna uprava predviđa i iznimke za vrlo male iznose – za kapitalnu dobit ostvarenu u 2025. prijava nije bila potrebna ako je dobit ostvarena preko domaćeg posrednika bila manja od 16,70 eura, pripadajuća porezna obveza nije prelazila 2 eura te su bili ispunjeni propisani uvjeti.
Kod ulaganja preko inozemnog brokera obveze su u pravilu na nama. Porezni rezidenti Hrvatske u pravilu podliježu oporezivanju dohotka ostvarenog u Hrvatskoj i inozemstvu, pri čemu se na primitke iz inozemstva primjenjuju posebna pravila prijavljivanja i oporezivanja. Porez plaćen u inozemstvu, može se, uz ispunjenje propisanih uvjeta i odgovarajuću dokumentaciju, uračunati u hrvatsku poreznu obvezu. Detaljne upute i rokove objavljuje Porezna uprava.
Što mijenja HIR?
Prema posljednjem nacrtu Konačnog prijedloga zakona, kupnja i prodaja prihvatljivih ulaganja unutar HIR-a te primljene dividende, kamate i drugi prinosi ne bi se smatrali porezno relevantnim događajem u Hrvatskoj ako se poštuju propisani uvjeti.
Tablica prikazuje opća pravila oporezivanja u Hrvatskoj. Porezne pogodnosti HIR-a primjenjivale bi se uz ispunjenje propisanih uvjeta, a kod inozemnih ulaganja moguće su i porezne obveze u drugim državama.
Iz usporedbe je vidljivo gdje je razlika najveća: kod dividendi te kod prodaje prije isteka dvije godine – primjerice kad želimo preraspodijeliti portfelj. Za ulaganja koja držimo dulje od dvije godine i za kamate na obveznice porezna su pravila povoljna već i danas.
Porezna pogodnost dolazi uz određene uvjete, poput limita uplata i ograničenja u pogledu vrsta ulaganja. Prema posljednjem nacrtu zakona, ukupni limit uplata iznosio bi 200.000 eura, uz mogućnost povećanja za dodatnih 50.000 eura pod propisanim uvjetima. Umjesto ograničenja koncentracije ulaganja predviđena su upozorenja o rizicima ulaganja u financijske instrumente istog izdavatelja. Pritom porezne pogodnosti ne uklanjaju rizike ulaganja, uključujući mogućnost gubitka uloženih sredstava.
Zakon još nije donesen, a početak primjene očekuje se tijekom 2027. godine, ovisno o dovršetku zakonodavnog postupka i uspostavi potrebnih preduvjeta.
Zaključak
Porezna pravila za ulaganja jednostavnija su nego što se na prvi pogled čini: na određene prihode od ulaganja primjenjuje se stopa od 12 posto, a o vremenu držanja ovisi hoće li se kapitalna dobit uopće oporezivati. HIR bi mogao donijeti dodatne porezne pogodnosti i pojednostaviti administrativne obveze, no konačna pravila bit će poznata tek nakon usvajanja zakona. Koji je pristup ulaganju primjeren za vas, ovisi o vašim ciljevima, financijskoj situaciji i spremnosti na preuzimanje rizika, pri čemu je važno razumjeti karakteristike, rizike i troškove pojedinog ulaganja.
Ovaj tekst informativnog je karaktera i ne predstavlja investicijski niti porezni savjet. Za pitanja povezana s vašom konkretnom poreznom situacijom obratite se Poreznoj upravi ili poreznom savjetniku.
Najčešća pitanja o porezu na ulaganja
Ne. Porezna obveza u pravilu nastaje tek pri prodaji ili drugom otuđenju dionica, udjela u fondovima ili ETF-ova. Sam rast vrijednosti ulaganja koje se i dalje drži ne oporezuje se. Iznimka su dividende, koje se u pravilu oporezuju pri svakoj isplati, neovisno o tome prodaju li se dionice.
Dividende se u pravilu oporezuju po stopi od 12 posto. Kad je isplatitelj u Hrvatskoj, porez obračunava i uplaćuje isplatitelj, pa ulagatelj prima iznos umanjen za porez. Za razliku od kapitalne dobiti, kod dividendi ne vrijedi pravilo dvije godine, pa se porez plaća neovisno o tome koliko se dugo dionica drži. Kod dividendi iz inozemstva mogu se primjenjivati i porezna pravila države iz koje dividenda potječe.
Porez se u pravilu ne plaća ako je imovina prodana više od dvije godine nakon kupnje, ako je stečena prije 1. siječnja 2016. te kod određenih prijenosa unutar uže obitelji i nasljeđivanja. Ne oporezuje se ni prodaja obveznica i drugih dužničkih vrijednosnih papira te instrumenata tržišta novca koje su izdale Republike Hrvatske ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao ni zamjena udjela između fondova istog društva za upravljanje, uz ispunjenje propisanih uvjeta.
Da, u pravilu po istim pravilima kao dobit od dionica. Ako se udjeli u fondu ili ETF-u prodaju unutar dvije godine od kupnje, na ostvarenu kapitalnu dobit plaća se porez po stopi od 12 posto, a nakon dvije godine dobit se u pravilu ne oporezuje. Dobit se utvrđuje kao razlika između prodajne i nabavne vrijednosti udjela, uzimajući u obzir pripadajuće troškove u skladu s poreznim propisima.
Ne. Prema posljednjem nacrtu Konačnog prijedloga zakona, porezna pogodnost odnosi se na prihode od ulaganja unutar HIR-a i vrijedi uz poštovanje propisanih uvjeta. Ulaganja izvan HIR-a i dalje bi se oporezivala prema važećim poreznim pravilima. Kod inozemnih ulaganja moguće su i porezne obveze u drugim državama. Zakon još nije donesen, a početak primjene očekuje se tijekom 2027. godine, ovisno o dovršetku zakonodavnog postupka i uspostavi potrebnih preduvjeta.