200 godina rada na boljoj budućnosti za sve
U 200 godina postojanja Erste banka uvijek se držala ideje da svojim uslugama omogući svim ljudima da stvore svoju bolju budućnost. U tome je i uspjela.
Ono što je učinila 12-godišnja Bečanka Marie Schwarz 4. listopada 1819. bilo je neobično. Beč je tada bio podijeljen – na jednoj je obali bio bogat carski grad s raskošnim palačama, a na drugoj su u predgrađu Leopoldstadta živjeli pučani, radnici, sluge i obrtnici koje od bogataša nije dijelio samo Dunav već i saznanje da kad se rodiš dolje, ostaješ dolje. A onda je u skromnoj crkvi sv. Leopolda u predgrađu otvorena prva štedionica.
Marie, odlična učenica kod sestara Uršulinki, došla je u novootvorenu banku i otvorila štednju. Dobila je štednu knjižicu, kamatu od 4 posto i 30-ak godina kasnije, u prosincu 1848. podigla sa svoga računa 30 guldena i 49 krajcara. Tada, pravo malo bogatstvo. To njezina majka ili baka nisu mogle napraviti. Kad je naime štedionica Erste Oesterreichische Spar-Casse otvorila svoja vrata, otvorila ih je svima, što je bila prava mala bankarska revolucija. Jer, bez obzira na porijeklo, status, bogatstvo ili siromaštvo i nacionalnost, osnivači su željeli stvoriti banku koja će biti na usluzi svima.
Tako su u regiji inicirali demokratizaciju institucije banke, otvorili prvu štedionicu u srednjoj i iIstočnoj Europi i srušili mnoge barijere. No nisu svi prepoznali genijalnost ideje. U novinama je izašla mala obavijest, a glavne su vijesti bile kako spriječiti ratovanja i revolucije jer su građani bili sve nezadovoljniji i nemirniji – siromaštvo rađa nezadovoljstvo i revoluciju, a samo je jedna mala skupina uglednih bečkih građana imala drugačiju i potpuno novu ideju: osnovati štedionicu, dati ljudima priliku da steknu kapital i maknu se iz gliba.
Prosperitet za građanstvo
Od prvog trenutka svrha štedionica bila je jasna: stvoriti i očuvati prosperitet za što je više ljudi moguće. Ili, kako su osnivači zapisali: “U okrugu u kojem se nalazi štedionica, bit će mnogo manje siromašnih.” Tako je i bilo i tako je do današnjeg dana. Stvaranje i očuvanje prosperiteta i danas je svrha Erste grupe.
Leopold Nagl vodio je tada najstariju tavernu u Beču, Crni orao. Kad je umro, njegova je žena Anna odlučila preuzeti obiteljski posao. Zatražila je i 1822. dobila prvi izdani hipotekarni kredit u Erste Oesterreichische Spar-Casse. Crni orao radio je sve do kraja stoljeća. Banka je pak radila od otvaranja bez ijednog dana prekida. Nikada nije zatvorila svoja vrata – ni u doba revolucija, svjetskih ratova, kolapsa, ekonomskih kriza, preokreta...
U najbolja i najgora vremena Erste se dokazao kao banka čiji je model stabilan i koja može pridonijeti prosperitetu ljudi. Izuzetno je važno imati uza sebe stabilnu, sigurnu banku koja se prilagođava svim promjenama koje život i poslovanje nose, a Erste banka je upravo takva. Današnja je Erste banka potomak one generacije bankara koji su imali viziju. Ne samo da su naučili ljude kako se štedi u banci već su im omogućili stvaranje novčanog kapitala. Danas zaboravljene štedne knjižice bile su sjajna inovacija: ljudi su polagali novac, vidjeli kako ulog raste, a na temelju njega mogli su dobiti kredite, čak i oni koji do tada nisu imali pristup kapitalu. Tako je Erste promijenio ono što je stoljećima bilo pravilo – tko se rodio siromašan, ostao bi siromašan.
Banka koja je promijenila lice srednje i istočne Europe
Ovim, tada modernim metodama bankarstva mnogi su ljudi mogli uštedjeti novac za sebe i svoju obitelj, stvoriti sredstva, pokrenuti posao… Erste banka promijenila je lice srednje i istočne Europe, demokratizirala bankarstvo, dovela do prosperiteta malog i običnog čovjeka, a to je velika stvar. U Ersteu kažu kako su ponosni što su pomogli bezbrojnim ljudima da vjeruju u sebe. “I mi možemo biti ponosni na svoje porijeklo i nasljeđe naših načela”, kaže Andreas Treichi, CEO /Predsjednik Uprave Erste grupe, “ali moramo nastaviti s njegovanjem i razviti ovu baštinu jer snosimo odgovornost za cijelu regiju”.
Erste zaista već desetljećima vidi potencijal u stvaranju kapitala, privatnom planiranju, osnivanju poduzeća i financiranju u ovom dijelu Europe. Ako danas čujete pojam mikrofinanciranje, sjetite se da su mali obrtnici i poduzetnici prve kredite dobili upravo u Erste banci prije gotovo 200 godina, da su 1825. osnovali prototip zdravstvenog osiguranja kroz mirovinski fond, da je predak današnje Erste banke preživio i slom burze 1873., a preteču računala Burroughs imao je 1907. U povijesnim analima Erste je imao i preteče bankomata, prve novčane transakcije, uvijek je bio prvi i na vrhu inovativnog bankarskog vala.
Ove godine Erste slavi 200 godina postojanja. “Znamo odakle dolazimo, ali i razumijemo gdje smo sada i gdje nas vodi naš put”, kaže Trenchi pa poziva: “Započnimo naše sljedeće stoljeće s istim poduzetničkim žarom koji je obilježio onu osnivačku generaciju”. Bez sumnje, ljudi Erstea bili su, jesu i ostaju inovativni, stvaraju i čuvaju prosperitet više nego ikada prije. Jer svako stoljeće, pa tako i ovo treće, u njihovom poslovanju treba ljude koji vjeruju u sebe.
Od samog početka 2000. godine, Erste&Steiermärkische Bank d.d. dio je međunarodne Erste Group, koja potječe iz davne 1819. i prve Austrijske štedne banke. Od 1997. Erste grupa se razvila u jednog od najvećih pružatelja financijskih usluga u srednjoj i istočnoj Europi, s 47 700 zaposlenih koji uslužuju 16,2 milijuna klijenata, u 2500 poslovnica u sedam država: Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Srbiji.
Upoznajte Georgea
George je prva europska bankarska platforma. Sve što možemo zamisliti u budućnosti, a tiče se digitalnog bankarstva, George zna jer ima odgovore na sva pitanja. George je najmodernije bankarstvo u srednjoj i istočnoj Europi, a prije 100 godina autopilot tog imena napravio je revoluciju u zrakoplovnoj industriji. Ovaj bankarski George ima iste ambicije – pomaže klijentima da svaki dan sve bolje upravljaju, razumiju i razviju financije. Život je dosta kompliciran i bez brojeva i računa pa je Georgeov zadatak olakšati poslovanje i brigu o financijama. Da mu dobro ide, vidjelo je 4 milijuna klijenata iz Austrije, Češke, , Rumunjske i Slovačke koji kažu – ah, pusti, neka to napravi George. Sada će pomoći i Hrvatima i Mađarima.
George na jednom mjestu ima sve: odličan i pregledan dizajn, tehnologiju i tradiciju usluga korisnicima štednog bankarstva, a na jednoj platformi. Bankarstvo ne treba biti bauk. Mi doista ne znamo što nam budućnost nosi, ali u tome je ljepota života. Što se Erstea tiče, to je odlična prilika da svi korisnici oblikuju svoju budućnost onakvom kakva misle da bi trebala biti. Ne ide sve brzo i odmah. Uostalom, 200 godina ove banke pokazuje da je napredak uvijek tu i da bezbrojni mali koraci donose plus. Najveće inovacije pojavit će se u onim područjima u kojima problemi ne nestaju. I iako siromaštvo danas izgleda drugačije nego prije 200 godina, iz Erstea kažu kako je i dalje razlog njihovog postojanja promicanje i očuvanje prosperiteta.
U Hrvatskoj već 16 godina
U Hrvatskoj Erste&Steiermärkische Bank d.d. posluje od 1. kolovoza 2003. Nastala je spajanjem Riječke banke i tadašnje Erste&Steiermärkische Bank d.d. Zagreb, koje su imale značajnu ulogu na hrvatskom financijskom tržištu. Riječka banka, osnovana 1954., imala je 50-godišnju tradiciju u bankarstvu i predstavljala vodeću banku Rijeke, Primorja i Istre. Erste&Steiermärkische Bank d.d. Zagreb nastala
je 2000. spajanjem triju uspješnih regionalnih hrvatskih banaka: Bjelovarske, Trgovačke i Čakovečke banke. Danas Erste&Steiermärkische Bank d.d. posluje na nacionalnoj razini i uslužuje više od 880 000 klijenata kroz 130 poslovnica i 748 bankomata, a tu su komercijalni, 7 poduzetničkih i 8 profitnih centara za korporativne klijente.
Po veličini aktive, Erste je na trećem mjestu u Hrvatskoj s 14,7 posto tržišnog udjela (HNB, 31. 12. 2015.). Prvenstveno usmjerena na građanstvo, malo i srednje poduzetništvo, Erste banka ima i velike partnere s kojima posluje u regijama. Ističe se inovativnošću i brigom za klijente i stalnom podizanju razine kvalitete. Od 1997. Erste grupa razvila se u jednog od najvećih pružatelja financijskih usluga u srednjoj i istočnoj Europi s 47 700 zaposlenih koji uslužuju 16,2 milijuna klijenata u 2500 poslovnica u sedam država: Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj i Srbiji.