Povodom Dana štednje, zanimljivo je pogledati podatke istraživanja o navikama štednje, koje za potrebe Erste grupe, već godinama u rujnu provodi agencija IMAS. Istraživanje se provodi na uzorku 500 ispitanika u zemljama u kojima grupa posluje, pa uz Hrvatsku, uključuje Austrije, Češku, Slovačku, Mađarsku, Srbiju i Rumunjsku.
Istraživanje pokazuje da unatoč činjenici što hrvatskim građanima na raspolaganju stoje različiti oblici štednje, poput investicijskih fondova, dobrovoljne mirovinske štednje, životnih osiguranja ili ulaganja u tržišta kapitala, većina ih se, njih čak 43%, odlučuje na klasične oblike štednje. Ipak, treba reći kako je 85% naših građana svjesno važnosti štednje, pa mjesečno u prosjeku izdvajaju 469 kuna, što je nešto manje u odnosu na lani, kada su izdvajali 510 kuna ili 2017. kad su izdvajali 473 kune. Za 83% građana motiv za štednju je stvaranje financijskog zaleđa za slučaj iznenadnih situacija, dok njih 19% štedi za „stare dane“. Osim u klasičnu štednju, Hrvati ulažu i u životna osiguranja, njih 16%, dok njih 9% sredstva izdvaja za stambenu štednju, odnosno 4% ih ulaže u nekretnine. Onih koji razmišljaju o sigurnoj mirovini ulaganjem u dobrovoljnu mirovinsku štednju je 3%, dok svega 1% ulaže u zlato i plemenite metale.