Uz ulazak u tzv. Schengen, Hrvatska je tako pred realizacijom svoja dva važna strateška cilja, koji će u velikoj mjeri oblikovati ekonomsku i političku budućnost. Koristi integracije u monetarnu uniju višestruki su.
Daljnja integracija hrvatskog gospodarstva u europske financijske i gospodarske tokove djelovat će pozitivno na povećanje konkurentnosti te atraktivnosti za ulagače, a što će naposlijetku osigurati dodatno intenziviranje procesa konvergencije. Ulazak u Eurozonu praktično donosi ukidanje valutnog rizika, kojem je Hrvatska upravo zbog visoke euruiziranosti, kroz bilančne ranjivosti, bila visoko izložena. Mitigacija tog rizika iznimno je važna za cjelokupno gospodarstvo, ali i za građane u kontekstu upravljanja njihovim osobnim financijama te, posebno, zaduživanja, kao i poduzetnike i tvrtke iz perspektiv vođenja njihova poslovanja kroz niže troškove transakcijskog poslovanja. Očekuje se da će uvođenje eura pozitivno djelovati i na razinu premije na rizik, što će u srednjoročnom razdoblju sigurno imati i pozitivan utjecaj na razinu kamatnih stopa, kao i posredno uvjete kreditiranja. Na tom tragu su i recentni potezi renomiranih rejting agencija. Uz činjenicu da je hrvatski bankarski sustav visokolikvidan, očekivani rast kamatnih stopa u Hrvatskoj, posebice gledano u odnosu na neke druge europske zemlje, trebao bi biti u određenoj mjeri ublažen. Međutim, treba istaknuti da će u idućem razdoblju razina kamatnih stopa dominantno ovisiti o potezima nositelja monetarnih politika, kao odgovora na trenutačno okruženje visoke inflacije i popratne neizvjesnosti povezane s ratnim sukobom u Ukrajini. Zamjena postojeće nacionalne valute iznimno je zahtjevan i tehnički vrlo složen proces. Za bankarski sektor proces prilagodbe počeo je još prošle godine. Konkretno, on ima najveći utjecaj u pogledu resursa i pripadajućih troškova, kako na sistemskoj strani, tako i u domeni kvalitetne predopskrbe klijenata te prilagodbe svih procesa i mreže poslovnica te bankomata na poslovanje s novom valutom. Unatoč svim izazovima i vrlo kratkim vremenskim rokovima koji ne ostavljaju prostor za eventualne pogreške i nesnalaženja, u Erste banci činimo sve kako bismo spremno dočekali 1. siječnja iduće godine. Gledano iz perspektive običnog građanina, može se očekivati da će, nakon početne faze prilagodbe, konverzija proteći bez teškoća.
Ulazak u Eurozonu praktično donosi ukidanje valutnog rizika, kojem je Hrvatska upravo zbog visoke euruiziranosti, kroz bilančne ranjivosti, bila visoko izložena.
Naime, euro je u Hrvatskoj prisutan već duže vrijeme, većina depozita i dalje je denominirana u toj valuti, a i mnoge se cijene, primjerice nekretnina, dominantno izražavaju kroz upotrebu eura, a ne domaće valute. S druge strane, rast cijena koji bi bio uzrokovan uvođenjem eura, od čega u jednom dijelu stanovništva postoji određena zabrinutost, trebao bi biti sveden na minimum strogim popratnim mjerama, poput dvostrukog iskazivanja cijena koje je odnedavno na snazi, kao i privremene zabrane njihova povećanja. Na kraju treba reći da će gospodarske perspektive u razdoblju pred nama uvelike odrediti globalni faktori, poput geopolitičkih rizika, nastavka problema u lancima dobave, snažne inflacije i reakcija monetarne politike. Ipak, članstvo u monetarnoj uniji Republiku Hrvatsku dodatno će pozicionirati na karti Europske unije kao potpuno integriranu članicu koja će u idućem razdoblju napraviti dodatni iskorak u smislu gospodarskog rasta i razvoja. Uz pozitivne ekonomske trendove, stabilne javne financije i potencijal koji leži u korištenju europskih fondova u okviru Next Generation instrumenta, Hrvatska s optimizmom može gledati u budućnost.