Hrvatske priče o uspjehu koje su pokorile svijet
Da se trud i upornost uvijek isplate, pokazuju ovi poduzetnici koji su zahvaljujući vlastitim snagama ostvarili svoje ciljeve i postigli svjetski uspjeh. Od mladih genijalaca pa do jestivih umjetničkih djela u malom, Erste banka potiče ostvarivanje njihovih potencijala.
Uspjeti vlastitim trudom želja je svakog poduzetnika, a projektom društvenog poduzetništva to je još poželjnije. Naime, sam pojam društvenog poduzetništva odnosi se na poslovanje pojedinca ili tvrtke koji u svom radu posebnu pozornost posvećuje društvenom aspektu svog poslovanja, kao i uključivanju šireg kolektiva kompanije u odlučivanje. Dio takve priče je i 19-godišnji Albert Gajšak.
Još otkako se kao klinac zainteresirao za elektroniku, Albert Gajšak počeo je stvarati predmete koji su mu uskoro donijeli brojne nagrade. A onda se u srednjoj školi dogodio preokret i stvoren je MAKERbuino, retro igraća konzola koju korisnik sam slaže i koja je postigla ogroman uspjeh.
Pobijedivši na natječaju Idea Knockout časopisa BUG za najbolji startup, dobio je mogućnost otići u Las Vegas na CES, najveći tehnološki sajam na svijetu, gdje su ga zamijetili brojni predstavnici industrije, a zanimanje je pokazao i veliki Amazon.
Hrvatska konzola kojoj se klanja i prestižni MIT
No što je uopće MAKERbuino? Albert kaže da je to ponajprije edukativna konzola, a tek potom u fokus dolazi dio o videoigricama. Najjednostavnije rečeno, ona je standardna igraća konzola u koju se umetne kartica s instaliranom igricom, a tipkama se upravlja. Od sličnih konzola izdvaja je činjenica da svako dijete, kojemu dođe u ruke, treba nešto naučiti - treba samo sastaviti konzolu da bi se igrao. Tako do izražaja dolazi edukativni karakter konzole. Kada je počeo s izradom, nije mislio da će postići toliki uspjeh, više je to bila svojevrsna razbibriga.
Postignuti uspjeh pozitivno je utjecao na Alberta jer je, kako kaže, postao ozbiljniji i stekao još bolje radne navike. U početku su mu pomagali kolege iz razreda, a povećanjem količine posla zaposlio je još ljudi i time je otvorio nova radna mjesta.
Albert također ističe da je konzola namijenjena nešto starijoj djeci, od 11 godina naviše, zbog zahtjevnijih aktivnosti poput lemljenja. No kad konzola bude gotova, klinci su iznimno ponosni i više cijene svoj trud i ovako sastavljen proizvod od pametnih telefona ili već gotovih konzola. Priznanje je Albertu odao i MIT Technology Review koji ga je uvrstio u prošlogodišnji popis Innovators Under 35.
Toliko lijep keks da ga je šteta pojesti
Svi smo ponekad svjedočili ljepoti slastica koje su nam bile tolike lijepe da nam ih je bilo žao pojesti. Jedan takav proizvod plod je umjetničkog rada Ane Šerić. Ona od 2009. godine provodi projekt Edible art kojim želi poručiti kako su umjetnici ‘kruha gladni’. Od golemih išlera i torti pa sve do posljednjeg umjetničkog paprenjaka, Ana Šerić poziva na doslovnu konzumaciju umjetnosti.
Baš takva situacija je i s njezinim najnovijim projektom BITE ART s umjetničkim paprenjakom, za koji kaže da mora nagovarati ljude da ga pojedu jer im se toliko sviđa da ga žele što dulje sačuvati. Projektom BITE ART šalje istu poruku kao i dosadašnjim projektima, a u pomoć joj je priskočila nekolicina suvremenih umjetnika svojim radovima, a koristila je i slike Vlahe Bukovca i Ivana Rabuzina, čija je djela reproducirala na neodoljive paprenjake. No oni nisu ostali na tradicionalnoj recepturi, već su dodavanjem desetak egzotičnih začina dobili karakter i autentični štih.
Sama receptura razvijena je u suradnji s Dubravkom Novotni i Lidijom Drobac s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta, a od umjetnika su se, uz spomenute Bukovca i Rabuzina čije su radove ustupili nositelji prava, uključili Marko Tadić, OKO, Ana Kolega i Hrvoje Majer koji su ovaj projekt prepoznali kao još jedan način promocije hrvatske umjetnosti.
Umjetnički paprenjak BITE ART toliko je lijep da ga je šteta pojesti. A to je prava šteta, jer je riječ o 100% hrvatskom kolačiću autentična, ali egzotična okusa koji je oduševio cijeli svijet.
Izazovi na putu do uspjeha
Ipak, sama realizacija nije tekla baš glatko i pojavile su se određene poteškoće, od praktičnih i tehničkih pa sve do financijskih. Kako nam je Ana otkrila, kod poteškoća je ključno ne shvaćati ih fatalno, nego realno sagledati problem i napraviti sve kako bi se pronašao način na koji ga riješiti.
Prva kolekcija obuhvaća šest radova, a za cjelokupni branding i izradu ambalaže zaslužan je Design Bureau Izvorke Jurić, čime je BITE ART dobio višefunkcionalnu ulogu. Naime, nakon se fini paprenjaci konzumiraju ostaje kutija u obliku okvira za slike na čijoj se podlozi nalaze četiri reprodukcije odabranog autora. Zanimljiva je i činjenica da je proizvod 100 posto hrvatskog porijekla, što mu daje dodatnu težinu, a sama autorica naglašava kako i inače preferira podržavati domaću proizvodnju kupnjom proizvoda domaćih proizvođača.
”Ako ne koračate prevelikim koracima i nemate nerealna očekivanja, nerješivi problemi gotovo da i ne postoje.”, kaže Ana Šerić.