Najbolje organizacije u krizi
su nastojale pronaći priliku
da postanu snažnije i brže
Najbolje organizacije u krizi su nastojale pronaći priliku da postanu snažnije i brže – kaže Aleksandar Zemunić, direktor Selectia povodom objave prvih pet dobitnika priznanja Izvrsnost u Izazovima, koje se dodjeljuje prvi put, a s ciljem promoviranja kvalitetnog upravljanja ljudskim resursima u situacijama poput aktualne epidemije koronavirusa.
Priznanje je temeljeno na analizi praksi i iskustava primjenjivih na svih, poput prilagodbe načina rada, aktivnosti osiguranje zdravlja i sigurnosti zaposlenika, pripremljenosti vodstva, tehnološke spremnosti poduzeća. Prvih pet dobitnika priznanja su A1 Hrvatska, Erste banka, Kaufland, Njuškalo i Trikoder.
Prilagodba poslovanja koronavirusu samo je primjer kriznog poslovanja. Koliko su poduzeća u Hrvatskoj, ali i u drugim zemljama, do sada bila pripremljena na ovakve iznenade situacije?
Uz koronavirus, Zagreb je zadesio i potres. Zbog raznolikih reakcija na ovakve iznenadne i nepredvidive okolnosti, željeli smo prikupiti znanja i iskustva različitih organizacija i industrija, vidjeti što im je zajedničko i podijeliti te prakse. Povratne informacije poduzeća su odlične, a uz to puno je organizacija spremno podijeliti svoje dobre prakse i rado usvajaju iskustva drugih.
Koja su poduzeća najbolje odgovorila na novonastalu situaciju i što je u tome bilo ključno?
Najveću je razliku učinio stav uprava i kvalitetni zaposlenici koji su brzo organizirali krizne timove, prikupili iskustva iz sestrinskih organizacija te ih prilagodili okolnostima u Hrvatskoj. Odnosno, iskoristili krizu da poboljšaju svoje procese, komunikacije, pomognu svojim klijentima, itd. Naravno, velika je razlika osposobiti nekoliko desetaka zaposlenika opremom za rad od doma, od poslodavaca koji zapošljavaju stotine ili tisuće zaposlenika. Odnosno, onima kojima priroda posla i inače omogućava rad s bilo koje lokacije za razliku od organizacija koje rade u direktnom kontaktu s kupcima – poput maloprodajnih mjesta ili bankarskih poslovnica koje su morale ostati otvorene.
Najveću je razliku učinio stav uprava i kvalitetni zaposlenici koji su brzo organizirali krizne timove, prikupili iskustva iz sestrinskih organizacija te ih prilagodili okolnostima u Hrvatskoj.
Evaluaciju ste proveli temeljem najboljih svjetskih praksi. U kojem dijelu su vaši ispitanici pokazali najbolje rezultate, odnosno gdje vidite prostor za napredak?
Analizirali smo različite prakse i tražili ona iskustva koja su na svih lako primjenjiva. Došli smo do sedam područja, a to su agilnost poslodavca te kako je organizirao rad i komunicirao sa zaposlenicima tijekom krize, što je poduzeo kako bi osigurao fizičko zdravlje, sigurnost i dobrobit zaposlenika. Odnosno, kako je vodstvo pripremano za slične situacije i kako su se rukovoditelji snašli u tome, te koliko je kompanija bila tehnološki spremna za krizu. U krizi isplivaju odlični, ali i loši rukovoditelji. Pitanje je što organizacije čine po tom pitanju; jesu li takvi – odlični rukovoditelji jasno prepoznati ili su pak lošima jasno određena područja za razvoj.
Erste banka je među prvih pet poslodavaca kojem je dodijeljeno ovo priznanje. Po čemu se ovih pet poslodavaca ističu u odnosu na druge?
Ove organizacije i inače koriste i razvijaju izvrsne prakse upravljanja ljudskim potencijalima, a veći dio njih je već prepoznat kroz Certifikat Poslodavac Partner. Rekao bih da su organizacije koje sustavno, kvalitetno, upravljaju svojim najvažnijim resursom, zbog toga i spremnije na pravovremen odnosno sveobuhvatan odgovor na različite izazove, bio to koronavirus, potres ili nešto treće.
Puno se govorilo o zdravlju i dobrobiti zaposlenika i klijenata.
Postoje, sada možemo reći bazične dobre prakse koje su svi odgovorni poslodavci morali usvojiti, poput provedbe i podsjećanje zaposlenika na higijenske mjere te redovitog nadzora zdravlja zaposlenika. Razvijene su posebne politike za specifične grupe zaposlenika – posebno za kritične grupe i one kojima nije potrebna fizička prisutnost. Pokrenute su i dodatne inicijative vezane za zaštitu fizičkog zdravlja poput preventivnih edukacija.
Posebno dobre organizacije svojim zaposlenicima i njihovim obiteljima omogućuju programe podrške poput psihološkog savjetovanja i sličnog. Između ostalog, pravodobno su im osigurale materijalne i nematerijalne benefite, posebice onima posebno izloženima, a svim zaposlenicima pružena je i mogućnosti edukacija. Gdje je bilo potrebno, unaprijeđen je sustav za dobivanje prijedloga od zaposlenih vezanih za poboljšanje procesa rada te razvoj novih usluga ili proizvoda. Prilagođeni su fleksibilni radni aranžmani te vrlo bitno, a često zanemareno, osigurava se work-life balance o čemu rukovoditelji aktivno vode brigu.
Tijekom krize postalo je jasno da se mnogi poslovni procesi mogu neometano obavljati iz kuće zahvaljujući digitalnoj tehnologiji. Hoće li ovo postati redovna praksa i koje su prednosti i nedostaci?
Iako u velikom broju poduzeća u Hrvatskoj rad od kuće nije bio uobičajena ili dobrodošla opcija, možemo reći da se većina ipak brzo snašla u tehnološkom opremanju i omogućavanju rada van prostorija poslodavca. Prostor za napredak vidimo u osnaživanju zaposlenika i njihovih obitelji u ovakvim situacijama kroz primjerice, programe podrške i edukacije zaposlenika o krizi, metodama za nošenje s krizom i ublažavanju njihovih posljedica. Moram istaknuti da je ovdje Erste banka izvrstan primjer drugima.
Prve povratne informacije naših klijenata ukazuju na to da će za 20 do 30 posto zaposlenika rad od kuće ostati uobičajen način rada. Prednosti su veća fleksibilnost radnog rasporeda, ugodnije okruženje bez potrebe za gubitkom vremena na putovanje na i s posla, izostanak uredskih distrakcija itd. S druge strane, bitno je napomenuti da za velik dio zaposlenika ključni preduvjeti za uspješan rad od kuće nisu bili ostvareni. Rad uz djecu kojima je potrebna podrška u školskim aktivnostima, pripremi obroka i slično može se svesti na 12 satne radne dane s laptom u krilu i velikim osjećajem nezadovoljstva. Usto, dio zaposlenika nema ključnu opremu za rad, od anatomskih uredskih stolica, dodatnih monitora, kvalitetnog wi-fia, itd. Jedan od najvećih nedostataka na koji se zaposlenici žale jest nedostatak integracije s organizacijom i kolegama, manje vremena koje zapravo provodite s kolegama u timskom radu, ali i nedostatak uobičajenih uredskih sitnica - informacija koje najčešće neformalno razmjenjujemo, a bitne su nam za posao ili osjećaj zadovoljstva na poslu.
Hoće li „novo normalno“ postati trajno normalno i što predviđate na koji će se način ovo reflektirati na budućnost poslovanja?
Sigurno će daleko veći broj organizacija ostati, odnosno nastaviti omogućavati svojim zaposlenicima rad od kuće, čak i kad koronakriza završi. Dio organizacija je već uvidio potrebu za unapređenjem procesa upravljanja u nepredvidivim okolnostima i postao svjestan lošijih kompetencija svojih rukovoditelja. Neke od njih se mijenjaju na bolje i žele biti puno reagirati na slične situacije. Također, digitalizacija se značajno ubrzala i veći dio organizacija je to prihvatio kao novu stvarnost. Najbolje organizacije su u ovoj krizi nastojale pronaći priliku da nešto nauče, postanu snažnije i brže, ponude nešto novo svojim klijentima i stvore novu vrijednost. Takve su organizacije puno spremnije za nove nepredvidive okolnosti i lakše će zadržati i privući zaposlenike sličnog načina razmišljanja.
Podsjetimo...
Grupa SELECTIO je tvrtka specijalizirana za savjetovanje u ljudskim resursima i potragu za kadrovima u Hrvatskoj. Od 2008. godine dodjeljuje certifikat Poslodavac partner, koji je Erste banci dodijeljen šest puta, pri čemu se banka pozicionirala među top 5 poslodavaca, to jest kao poslodavac s najboljim praksama u bankarskom sektoru.