Slatko, slađe, Hedona...

Razvojna banka Vijeća Europe (CEB) proglasila je socijalno poduzeće Hedona ovogodišnjim pobjednikom natječaja za socijalnu koheziju.

O kakvoj se nagradi radi i koji su bili uvjeti natječaja?

Riječ je o zaista prestižnoj nagradi uzevši u obzir da je uvjet bio da projekt s kojim se prijavljujete ima zaista mjerljiv pozitivan utjecaj na društvo, a posebno na osjetljive skupine. CEB (Council of Europe Development Bank) je banka poznata po sličnim investicijama.

Po čemu se vaš projekt razlikovao od drugih i je li se, osim vas, iz Hrvatske još netko kandidirao?

Nije mi poznato je li se još netko iz Hrvatske kandidirao, s obzirom na to da su bili dostupni samo podaci o projektima koji su ušli u uži izbor od sedam, gdje smo mi jedini bili iz Hrvatske. Koliko je meni poznato, naš se projekt razlikovao po tome što predstavlja dugoročno i po cijeloj Europi primjenjivo rješenje za zapošljavanje osoba s invaliditetom, s ciljem njihove integracije u tržište rada, a time i rješavanje egzistencijalnih pitanja.

Većinom zapošljavate osobe s invaliditetom. Koji je bio razlog da se odlučite za ovaj oblik poslovanja i na koji način poslujete kao socijalno poduzeće?

Kako je Hedona u vlasništvu Udruge osoba s invaliditetom, od početka je zamišljena kao društveno poduzeće u kojem se minimalno 75% dobiti ulaže natrag u tehnologiju, edukacije i otvaranje novih radnih mjesta. S vremenom smo dobili i status integrativne radionice, što znači da možemo sklapati ugovore o tzv. zamjenskoj kvoti.

Jeste li kao socijalno poduzeće u istom položaju na tržištu u odnosu na klasična poduzeća, odnosno s kojim se izazovima suočavate?

Kao što sam već spomenula, zamjenska kvota je nešto što nas razlikuje od drugih poduzeća, naime svaka firma koja plaća kvotu u državni proračun jer ne zapošljava osobe s invaliditetom, može s nama sklopiti ugovor i za taj iznos kupiti robu ili uslugu koju nudimo. Ponekad se, doduše, suočavamo s problemom dokazivanja kvalitete naših proizvoda jer još uvijek postoje razne predrasude.

Je li po Vama došlo do pomaka u razvoju socijalnog poduzetništva u primjerice proteklih pet do 10 godina, odnosno koja su područja na kojima treba još raditi?

Čini mi se da pomaka ima, ali vrlo sporo. Mislim da postoje brojne dobre ideje, ali bi trebale biti na adekvatan način popraćene od strane naše države. Ljudi često odustanu zbog prekomplicirane administracije ili prevelikih početnih troškova i nameta. Mnogi navode primjere kako je u nekim državama Europe otvaranje poduzeća daleko jednostavnije. Ipak, neke su inicijative hvalevrijedne i smatram da bi ih i lokalne uprave trebale podržati.

Želite li nešto dodati za kraj?

Odrasla sam u manjem mjestu, ali uvijek s idejama kako nešto popraviti te učiniti boljim i efikasnijim. Ta želja i urođena inovativnost me uvijek kroz život vodila i danas imam priliku na mjestu koje mi je povjereno dati sve od sebe kako bi se životi ljudi u manjoj sredini promijenili nabolje. Posebno me motivira to što se radi o osobama koje mnogi poslodavci ne bi uzeli u uži izbor, a upravo oni, kad im se da prilika, čine vrlo lojalne i pouzdane zaposlenike na koje sam jako ponosna.

Moglo bi te zanimati i...

Hrvatske priče o uspjehu koje su pokorile svijet

Uz malo volje i truda do velikog uspjeha u Hrvatskoj

Zašto baš #vjerujusebe i što to zapravo znači?