Slatko, slađe, Hedona...
Razvojna banka Vijeća Europe (CEB) proglasila je socijalno poduzeće Hedona ovogodišnjim pobjednikom natječaja za socijalnu koheziju.
U konkurenciji 84 projekta iz cijele Europe, poduzeće je prepoznato zbog značajnog doprinosa socijalnoj koheziji na inovativan i učinkovit način, za što će mu CEB dodijeliti nagradu u visini 25.000 eura. Hedona se bavi proizvodnjom čokolade i čokoladnih pralina, a većinu zaposlenika čine osobe s invaliditetom. Dugogodišnji je klijent Erste banke, a povodom dobivanja nagrade razgovaramo s direktoricom Alemkom Lončar, koja kaže kako je posebno motivira to što se radi o osobama koje mnogi poslodavci ne bi uzeli u uži izbor, a upravo oni, kad im se da prilika, čine vrlo kvalitetne zaposlenike na koje je jako ponosna.
O kakvoj se nagradi radi i koji su bili uvjeti natječaja?
Riječ je o zaista prestižnoj nagradi uzevši u obzir da je uvjet bio da projekt s kojim se prijavljujete ima zaista mjerljiv pozitivan utjecaj na društvo, a posebno na osjetljive skupine. CEB (Council of Europe Development Bank) je banka poznata po sličnim investicijama.
Po čemu se vaš projekt razlikovao od drugih i je li se, osim vas, iz Hrvatske još netko kandidirao?
Nije mi poznato je li se još netko iz Hrvatske kandidirao, s obzirom na to da su bili dostupni samo podaci o projektima koji su ušli u uži izbor od sedam, gdje smo mi jedini bili iz Hrvatske. Koliko je meni poznato, naš se projekt razlikovao po tome što predstavlja dugoročno i po cijeloj Europi primjenjivo rješenje za zapošljavanje osoba s invaliditetom, s ciljem njihove integracije u tržište rada, a time i rješavanje egzistencijalnih pitanja.
Realizacija ideje
Bavite se proizvodnjom nečega čemu se većina i djece i odraslih jako veseli, a to je čokolada. Kako ste došli na ideju za otvaranjem proizvodnje i koje sve proizvode nudite?
Udruga osoba s invaliditetom iz Križevaca, na čelu s predsjednikom Petrom Gatarićem, 2013. je zaključila da je na Zavodu za zapošljavanje dosta osoba s invaliditetom sa zanimanjem slastičar te su, uz pomoć znalaca, ciljano pokrenuli ovaj projekt kako bi ih mogli zaposliti. Hedona je polako rasla i osvajala tržište svojim ručno rađenim pralinama i čokoladama. Posebno je to zanimljivo u predbožićno vrijeme kad mnoge kompanije od nas naručuju korporativne poklone.
O Hedoni...
Hedonu d.o.o. osnovala je Udruga invalida Križevci na čelu s gdinom Petrom Gatarićem 2013., u sklopu projekta "Chocolateria Cris - križevačka čokolaterija".
Osnovna djelatnost je proizvodnja čokolade i čokoladnih pralina. Većinu zaposlenih čine osobe s invaliditetom, a samo poduzeće je uređeno na način da je usmjereno na društveno korisno dobro tj. sva ostvarena dobit reinvestira se u zaposlenike, u razvoj njihovih kompetencija i njihovog zadovoljstva, u otvaranje novih radnih mjesta i u sam tehnološki razvoj poduzeća i dopunu novih djelatnosti.
Većinom zapošljavate osobe s invaliditetom. Koji je bio razlog da se odlučite za ovaj oblik poslovanja i na koji način poslujete kao socijalno poduzeće?
Kako je Hedona u vlasništvu Udruge osoba s invaliditetom, od početka je zamišljena kao društveno poduzeće u kojem se minimalno 75% dobiti ulaže natrag u tehnologiju, edukacije i otvaranje novih radnih mjesta. S vremenom smo dobili i status integrativne radionice, što znači da možemo sklapati ugovore o tzv. zamjenskoj kvoti.
Jeste li kao socijalno poduzeće u istom položaju na tržištu u odnosu na klasična poduzeća, odnosno s kojim se izazovima suočavate?
Kao što sam već spomenula, zamjenska kvota je nešto što nas razlikuje od drugih poduzeća, naime svaka firma koja plaća kvotu u državni proračun jer ne zapošljava osobe s invaliditetom, može s nama sklopiti ugovor i za taj iznos kupiti robu ili uslugu koju nudimo. Ponekad se, doduše, suočavamo s problemom dokazivanja kvalitete naših proizvoda jer još uvijek postoje razne predrasude.
Je li po Vama došlo do pomaka u razvoju socijalnog poduzetništva u primjerice proteklih pet do 10 godina, odnosno koja su područja na kojima treba još raditi?
Čini mi se da pomaka ima, ali vrlo sporo. Mislim da postoje brojne dobre ideje, ali bi trebale biti na adekvatan način popraćene od strane naše države. Ljudi često odustanu zbog prekomplicirane administracije ili prevelikih početnih troškova i nameta. Mnogi navode primjere kako je u nekim državama Europe otvaranje poduzeća daleko jednostavnije. Ipak, neke su inicijative hvalevrijedne i smatram da bi ih i lokalne uprave trebale podržati.
Želite li nešto dodati za kraj?
Odrasla sam u manjem mjestu, ali uvijek s idejama kako nešto popraviti te učiniti boljim i efikasnijim. Ta želja i urođena inovativnost me uvijek kroz život vodila i danas imam priliku na mjestu koje mi je povjereno dati sve od sebe kako bi se životi ljudi u manjoj sredini promijenili nabolje. Posebno me motivira to što se radi o osobama koje mnogi poslodavci ne bi uzeli u uži izbor, a upravo oni, kad im se da prilika, čine vrlo lojalne i pouzdane zaposlenike na koje sam jako ponosna.