Solarna budućnost: Uz fotonaponske elektrane
Softverski inženjer i ekoaktivist Vjeran Piršić najbolje zna kako energiju Sunca pretvoriti u struju, pa je na obiteljsku kuću ugradio fotonaponske elektrane. Osim što mu je električna energija jeftinija i kvalitetnija, kuću je uz dodatne radove, transformirao iz energetskog razreda D u A. Kaže kako spašava Majku Zemlju i istodobno štedi, a čitateljima Erste novina objašnjava da postupak nije uopće kompliciran. Što sve treba napraviti te kako si olakšati zelenu energetsku transformaciju, pročitajte u intervjuu...
Koji su benefiti ugradnje fotonaponskih elektrana?
Benefiti su prije svega manji računi za električnu energiju ako ste ekološki osviješteni i energetska neovisnost. Energija iz fotonaponskih elektrana je prije svega kvalitetnija električna energija od one iz javne mreže. Osim toga, koristi se multipliciraju ako imate i neke druge uređaje poput dizalice topline.
Kakva je iskoristivost investicije, isplati li se ugrađivati fotonaponske elektrane na prosječnim obiteljskim kućama?
Tipično hrvatsko kućanstvo troši 5000 kWh energije godišnje i to plaća 750 eura, s time da Hrvatska, uz Maltu, ima najnižu (subvencioniranu) cijenu u Europskoj uniji. Da bismo dobili 5000 kWh, treba ugraditi oko 4 kW fotonaponskih panela, što košta oko 4000 eura, uz oslobođenje od PDV-a i kupnju dvosmjernog brojila. Uz projekt, cijena se penje na oko 5000 eura i to se može kućanstvu isplatiti (bez bilo kakvih poticaja) u malo više od šest godina. Uz prijavu na Fond za zaštitu okoliša dobijete refundaciju 50 % troškova, čime se rok isplativosti smanjuje na tri godine. Moja je preporuka: napravite kompletan plan energetske tranzicije u koji ulaze fotonaponske elektrane, dizalice topline, energetska fasada, nova stolarija i punionica za električna vozila te to planski, kao investiciju, rasporedite na nekoliko godina. Na predstojećem natječaju od Fonda možete dobiti refundaciju do 60.000 eura te još dodatno do 9000 eura subvencije za električni automobil. Uz stambeni – EKO kredit Erste banke, investicija je još lakša jer na energiji mjesečno uštedite oko 500 eura, a mjesečna rata kredita je (za kredit od 40.000 eura na 15 godina) malo manja od 300 eura.
Ljudi često znaju odustati jer misle da su uvjeti koje moraju ispuniti golemi? Je li u stvarnosti tako?
Uvjeti za postavljanje fotonaponskih ploča su vrlo skromni, doslovce - ne smijete biti samo u sjeni nebodera ili stabala, ne smijete biti u povijesnim jezgrama gradova (konzervatori) ili krovištem okrenuti prema sjeveru. Većina u Hrvatskoj može bez problema instalirati fotonaponsku elektranu i energijom iz nje se grijati i/ili hladiti. Na svom primjeru najlakše mi je objasniti: na postojeći sustav grijanja dodao sam dizalicu topline, a istovremeno sam investirao u novu fasadu i promjenu stolarije. Sa svime time smanjio sam potrošnju energije za 60 %, a za preostale potrebe sam je proizvodim.
No, ključna stvar je da se energetska tranzicija ne radi u tjedan dana, to je proces KOJI TREBA DOBRO PROMISLITI i traje nekoliko godina. Optimalno je da se investicija financira uštedom i kreditom Erste banke koji se brzo odobrava (meni je čak i kroz George odobren). Najbolja stvar je da više ne trošite nekoliko tisuća eura godišnje na energiju, nego još i zarađujete na prodaji viška u mrežu.
I za kraj, uza sve benefite ugradnje fotonaponskih elektrana, može li se njima smanjiti CO otisak?
Odgovor na vaše pitanje je – na kraju dana još i Majku Zemlju spašavate. Objasnit ću opet na svom primjeru: kuću energetskog razreda D transformirao sam u energetski razred A, ali puno je bitnije to što sam smanjio potrošnju za 60 % na grijanju i hlađenju. Tako da je moj odgovor: CO otisak je smanjen! U principu, cijela priča energetske neovisnosti nije odvojiti se od mreže, nego poklanjanje, odnosno vraćanje, viška energije u mrežu. Svoj CO otisak možete i izračunati uz pomoć Kalkulatora za energetsku učinkovitost Erste banke i saznati koliko možete uštedjeti na troškovima i povratu ulaganja te kako čuvati okoliš i smanjiti emisiju CO.