Štednja kao dio financijske pismenosti
Svjesnost hrvatskih građana o važnosti štednje nije se promijenila u posljednjih godinu dana, unatoč krizi uzrokovanoj pandemijom koronavirusa, pokazalo je istraživanje koje je na uzorku od 500 ispitanika za potrebe Erste grupe u rujnu 2020. godine provela agencija IMAS.
Čak 83% ispitanika, jednako kao i prošle godine, smatra da je štedjeti važno ili izrazito važno. Najviše ispitanika tog stava pripada mlađoj dobnoj skupini, između 15 i 29 godina, njih čak 92%. Prosječni iznos mjesečne ušteđevine hrvatskih građana povećao se za 10 kuna u odnosu na prošlu godinu, pa sada iznosi 479 kuna. Muškarci u prosjeku mjesečno uštede 513 kuna, a žene oko 450 kuna.
Istraživanje otkriva kako gotovo 60 posto ispitanika navodi da su uštedjeli jednak iznos kao i proteklih godina, dok je njih 15% uštedjelo i više. S druge strane, povećani troškovi života, uz istodobno ista primanja, utjecala su na smanjenje štednje za 21% ispitanika, dok je epidemija koronavirusa izravno utjecala na smanjenje prihoda, a time i štednje za njih 18%. Ipak, o svom zadovoljstvu ušteđenom svotom većinom, u 35% slučajeva, ispitanici navode da su samo djelomično zadovoljni.
ŠTO JE FINANCIJSKO OPISMENJIVANJE?
Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), financijsko opismenjavanje je proces u kojem financijski potrošači/ulagači poboljšavaju svoje razumijevanje financijskih proizvoda i koncepata te putem informacija, uputa i/ili objektivnih savjeta, razvijaju potrebne vještine i sigurnost kako bi postali svjesniji financijskih rizika i prilika, bili u mogućnosti donositi utemeljene odluke i kako bi znali kome se obratiti za pomoć te poduzimati druge učinkovite mjere za poboljšanje svoje financijske dobrobiti.
Istraživanje agencije IMAS
Istraživanje otkriva kako gotovo 60 posto ispitanika navodi da su uštedjeli jednak iznos kao i proteklih godina, dok je njih 15% uštedjelo i više. S druge strane, povećani troškovi života, uz istodobno ista primanja, utjecala su na smanjenje štednje za 21% ispitanika, dok je epidemija koronavirusa izravno utjecala na smanjenje prihoda, a time i štednje za njih 18%. Ipak, o svom zadovoljstvu ušteđenom svotom većinom, u 35% slučajeva, ispitanici navode da su samo djelomično zadovoljni.
Velika većina (77%) štedi kako ih neočekivane životne situacije ne bi dočekale nespremne. Nešto više od petine, 21%, već sad razmišlja o tome kako da si poboljšaju uvjete života tijekom starosti i mirovine. Za obrazovanje i edukacije izdvaja svega 4% ispitanika, dok manji dio izdvaja za kupnje, renovacije ili putovanja.
Hrvatski građani štede na različite načine. 41% njih za štednju koriste štedne račune, što je manje nego 2019., kad ih je na ovaj način štedjelo 43%. Životna osiguranja izbor su za 18% ispitanika, dok 11% novac drži na stambenoj štednji. Tijekom 2020. s 9 na 10% povećao se broj onih koji novac ne povjeravaju nikome, nego ga spremaju „u čarapu“ i čuvaju u gotovini. Dulje razdoblje niskih kamatnih stopa utjecalo je na štedne navike, pa 25% ispitanih ušteđeni novac drži na tekućem računu, dok je petina njih uložila u nekretnine. Da je najbolje podijeliti ušteđeni novac djeci, unucima i obitelji odlučilo je 16% ispitanih osoba.
Još iz IMAS-ovog istraživanja...
Osim u Hrvatskoj, IMAS je istraživanje proveo i u Austriji, Slovačkoj, Mađarskoj, Češkoj, Srbiji i Rumunjskoj. I dok stavljanje novca na stranu prakticira čak 86% Slovaka, u Srbiji tu naviku ima svega njih 69%. Mjesečno najviše uštede Austrijanci, 272 eura, ili 13 eura više nego 2019., dok Hrvati i Mađari štede jednako, 63 eura. Rumunji pak mjesečno stave sa strane u prosjeku 59 eura, a Srbi 44 eura.
Rezultati istraživanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj
Ipak, kako bismo dobili sveobuhvatniju sliku o financijskom ponašanju i općenito o upravljanju osobnim financijama građana Hrvatske, zanimljivo je zaviriti i u istraživanje koje je 2019. provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a objavljeno je 2020.
Naime, dok je IMAS-ovo pratilo navike štednje, ovo istraživanje je promatralo financijsko znanje i ponašanje te financijske ciljeve. Istraživanje je prvi put provedeno 2015. i, u odnosu na njega, u posljednjem su istraživanju hrvatski građani pokazali vidljiv napredak sveukupne financijske pismenosti, posebno u dijelu financijskog znanja i ponašanja. S druge strane, slabiji rezultat ostvaren je na području stavova, tj. odnosa prema novcu. Hrvatski ispitanici su, od maksimalno 21 boda, ostvarili rezultat od 12,3 boda, odnosno 59%, što je napredak u odnosu na prvo istraživanje, kada su ostvarili 11,7 bodova ili 56%.
Najbolji rezultat ostvaren je u dijelu financijskog znanja, na temelju odgovora na sedam pitanja koja se odnose na jednostavno i složeno ukamaćivanje, štednju, inflaciju…S rezultatom od 4,5 bodova ili 65% točnih odgovora, pokazali su veću razinu znanja od prosjeka zemalja G-20, gdje su građani dali 61% točnih odgovora i dobili 4,3 boda.
Iako postoji napredak u dijelu financijskog znanja, ponašaju li se hrvatski građani financijski odgovorno? Njih 50% navodi da ima budžet, što je manje nego 2015., kada ih je to navelo njih 70%. Ipak, sada 70% ispitanika pažljivo razmisli prije kupnje, to jest razmotri potrebu i cijenu, te izbjegava impulzivne kupnje, u odnosu na prethodno istraživanje kada ih je to činilo 62%. Ispitanici se sada daleko odgovornije odnose i prema plaćanju svojih računa ili dugovanja na vrijeme, čime čuvaju svoju kreditnu sposobnost i izbjegavaju dodatne troškove. Sada svoje troškove podmiruje na vrijeme njih 74%, dok ih je to 2015. činilo 61%.
Da štedi, u OECD-ovom istraživanju se izjasnilo 67% ispitanih osoba. Zanimljivo je da ih je čak polovica izjavila da gotovinu drži u kući, 38% na štednom računu, dok je njih 10%, izjavilo da ulaže u nekretnine. Ovo se razlikuje od rezultata IMAS-ovog istraživanja prema kojem 41% za štednju koristi štedne račune, životna osiguranja njih 18%, 11% na stambenoj štednji, dok je 10% navelo da štedi u gotovini.
OECD-ovo istraživanja otkriva da svega 38% ispitanika dugoročno određuje svoje financijske ciljeve i pokušava ih ostvariti, dok ih je 2015. to činilo 45%. Njih 64% svakodnevno vodi računa o svojim financijskim poslovima. Istovremeno raste udio ispitanika koji bi zatražili neovisan savjet ili usporedili proizvod, što je ujedno odlika financijski pismenijih potrošača. Tako bi njih 33% zatražilo neovisno mišljenje, dok bi ih 22% nastojalo usporediti proizvode.
Najlošiji rezultat hrvatski ispitanici ostvarili su u dijelu stavova prema novcu. Iako se, velikim dijelom, ne slažu da treba „živjeti za danas ne misleći za sutra“, ipak se slažu kako „novac postoji da bi se trošio“ te da „preferiraju trošenje novca danas pred dugoročnom štednjom“.
Pored financijske pismenosti, istraživanje prati i financijsku uključenost. U tom dijelu 85% ispitanih, poznaje barem pet financijskih proizvoda, njih skoro 90% ima tekući račun ili neku od kartica (debitnu ili kreditnu).
Još iz OECD-ovog istraživanja...
Osim u Hrvatskoj, OECD je istraživanje proveo i u Bugarskoj, Gruziji, Sjevernoj Makedoniji, Moldaviji, Crnoj Gori i Rumunjskoj, i to u sklopu Programa pružanja tehničke pomoći za države članice nizozemske Konstituence. Rezultati istraživanja objavljeni su u publikaciji Financial Literacy of Adults in South East Europe, a u njemu je sudjelovalo 7422 ispitanika od 18 do 79 godina. Kod oba istraživanja korišten je model istraživanja koji je određen OECD/INFE metodologijom za mjerenje financijske pismenosti i financijske uključenosti.