Dio ureda Poslovnog centra Erste banke u Zagrebu savršen je primjer novog pristupa uređenja poslovnih prostorija u kojima granice ne postoje.
Ovdje vladaju vedre boje i open space koncept kojem je poseban šarm i veseli duh udahnuo arhitekt Teo Budanko s kojim smo razgovarali o novim idejama uređenja ureda, slobodi koju arhitekt ima pri uređenju poslovnih prostora, ali i posljedicama koje je ostavio nedavni potres.
Do prije nekoliko godina većina je ureda bila siva i izgledom vrlo nestimulativna. Danas izgleda da se situacija mijenja i da se više pažnje posvećuje radnoj okolini. Koji su trendovi uređenja poslovnih prostora sada “in” i što danas čini moderan, suvremeni ured?
Izrazita digitalizacija poslovnih procesa omogućuje poslovne aktivnosti ne uvjetujući fiksiranje radnih mjesta i omogućuje njihovo dijeljenje među zaposlenicima, kao i kreiranje radne atmosfere zajednice bez uobičajene hijerarhije. Prostori za rad diverzificirani su od standardnog radnog mjesta preko raznih oblika prostora za zajednički i povremeni rad, različitih formata soba za sastanke, videokonferencije i slično, varirajući sve vrste sjedenja, od niskog do visokog, do kuhinje i dnevnog boravka kao mjesta posebnih susreta. Kako bi se ovakva transformacija načina rada uistinu i dogodila, gotov prostor mora biti pristupačan, blizak i opušten, gotovo kao dom. Boje, materijali, rasvjeta i namještaj pažljivo se biraju kako bi pozitivno djelovali na ljude koji tu rade.
Koliko arhitekti imaju slobode prilikom uređenja u odnosu na zahtjeve klijenata?
Kvalitetan rezultat može se postići jedino u slobodnom odnosu suradnje, gdje svi uključeni stručnjaci mogu dati maksimalan doprinos. Zakidanje bilo čije slobode izražavanja zahtjeva, prijedloga i rješenja ne vodi nikamo. Naravno, svi dionici projekta ograničavaju svoje djelovanje na svoje stručno područje, za koje su obrazovani i za koje su odgovorni, pa tako i arhitekt.
Erste banka prije par godina krenula je s Advisory konceptom poslovanja, što je za posljedicu imalo sustavno preuređenje poslovnica. Kako u ovom projektu sudjeluje i vaš arhitektonski studio, o čemu sve morate voditi računa kako biste zadovoljili zahtjeve poslovanja banke i samog prostora?
Advisory koncept standardiziran je tako da su definirani procesi i prostori namijenjeni njima. Varijacije mogućih procesnih scenarija u okviru zadanih prostornih gabarita pojedinih poslovnica, njihovo povezivanje ili razdvajanje, nizanje javnih i diskrecijskih sadržaja te njihov odnos, imajući u vidu i standardizirane završne obrade, boje i materijale, kao i namještaj, izazovna je slagalica koju treba svaki put približiti idealu.
Koliko je to zahtjevno, primjerice, ako se radi o preuređenju poslovnice koja se nalazi u prostoru koji je istodobno u nekoj zaštićenoj povijesnoj zoni i sl.?
Raditi u zaštićenim jezgrama posebno je zadovoljstvo, jer je doprinos iste ukupnom doživljaju prisustva banke nemjerljiv. Važno nam je da je on pun razumijevanja i poštivanja povijesti urbane kulture i spomeničke baštine. Vratiti sjaj zapuštenim i zanemarenim dijelovima našeg graditeljskog nasljeđa općenito je izazov s kojim se, uređujući poslovnice banaka koje se mahom nalaze u centrima gradova, stalno susrećemo. Ovo jest i nastavit će biti misija uređenja mreže poslovnica.
Banka je osuvremenila i vizualno osvježila i dio ureda Poslovnog centra u Zagrebu, koji uz radne prostore, imaju i svojevrsne dnevne boravke te kuhinju. Koja vam je bila ideja vodilja i u smislu nacrta prostora i unutarnjeg uređenja?
Uređeni prostor je cijeli kat poslovne zgrade s 1200 m2 korisne površine i cca 120 radnih mjesta. Sama veličina i ozbiljnost zadatka s mogućim raspletom u uređenju 10 000 m2 i 1000 radnih mjesta govori o obvezi promišljanja u različitim mjerilima i disciplinama i uključuje i arhitekturu i dizajn. Projekt je pilot-projekt za ostatak upravne zgrade kojim se ispituju mogućnosti desk sharinga / dijeljenja radnih mjesta. Kako je uklanjanje zasebnih ureda uistinu smanjilo potrebu za metrima kvadratnim, dio ušteđenih sredstava mogao se utrošiti i na kvalitetniju opremu završne obrade i namještaja, gdje smo svakako pazili da proizvođači budu u najvećoj mjeri domaći. Ovo je bila stvarna prilika da se sve o čemu smo govorili u prvom pitanju i primjeni.
Nedavno smo svjedočili dvjema krizama. Koronavirusu, zbog kojeg su mnogi “preselili” svoj ured u vlastiti dom, i potresu u Zagrebu. Hoće li se u budućnosti posljedice epidemije odraziti na buduća uređenja poslovnih prostora i ako da, na koji način?
Digitalizacija rada koja je i prije omogućavala rad u vlastitom domu, zapravo je došla do punog izražaja u koronakrizi. Uz to, pokazalo se da velik dio radnih stolova (m2) postaje višak pa vjerujem da će se proces dijeljenja stolova, odnosno fizičkih radnih mjesta ubrzati te će uredski prostori postajati hubovi, mjesta susreta, zajedničkog rada, sastanaka, dogovora i sl., što će u samim ovakvim prostorima dodatno preseliti fokus s radnog stola na mjesta suradnje. Radni stol kao takav pripadat će onome kome je u tom trenutku potreban i tko ga u tom trenutku koristi te će se projektno ad hoc korištenje prostora olakšati, a inovativni će procesi, poput Agilea, u takvim uredima napredovati.
Kao posljedica zagrebačkog potresa nastale su štete na zgradama Donjeg grada. S obzirom na to da ste bili predsjednik Društva hrvatskih arhitekata, o čemu će se sve morati voditi računa prilikom obnove da se ne izgubi duša grada, a da se istodobno objekti kvalitetno saniraju?
Obišao sam cijeli niz donjogradskih i gornjogradskih zgrada i bez obzira na goleme štete, one mahom nisu strukturne. Uglavnom su stradali dimnjaci, čije je vrijeme ionako prošlo, i dekoracije na zgradama čijoj se obnovi možemo radovati, tako da se ne bojim za dušu grada nakon potresa. Puno mi teže pada, da parafraziram Deana Dudu, transformacija centra Zagreba u Vašar-Čardak koja traje već godinama, tako da ovu situaciju zapravo vidim kao priliku za neku novu viziju grada, grada koji će njegovati kulturu urbanog stanovanja, od susjedstava graditi zajednice, javne prostore i građevine osloboditi barbarske agresije i činiti centar Zagreba poželjnim za rad, stanovanje, druženje i obrazovanje, umjesto turističke destinacije (ne isključujući turizam). Mi stanovnici centra vidjeli smo u tih par tjedana po koroni i potresu ponovno naš grad, usprkos šuti i ciglama, čist. Mjera je ono što nas razlikuje od divljaka. Težak, ali obavezan zadatak svakog stanovnika grada, a pogotovo centra grada danas.