Ulazak u eurozonu donosi brojne koristi

Na kraju prošle godine, sumirajući najvažnije elemente koji su karakterizirali 2021. godinu, istaknuo sam da je naša zemlja na dobrom putu prema realizaciji važnih strateških ciljeva: ulasku u eurozonu te integraciji u tzv. schengenski prostor.

Danas s veseljem mogu reći da odbrojavamo posljednje dane prije ulaska u monetarnu uniju, dok je posljednja prepreka koja nas je dijelila od Schengena, prošli tjedan uspješno „svladana“. Hrvatska će tako, nešto manje od deset godina nakon ulaska u Europsku uniju, postati njezina potpuno integrirana članica.

Daljnja integracija hrvatskog gospodarstva u europske financijske i gospodarske tokove pozitivno će djelovati na povećanje njegove konkurentnosti te atraktivnosti za ulagače. Zahtjevni kriteriji koje je Hrvatska morala ispuniti na putu prema monetarnoj uniji pozitivno utječu i na kreiranje dugoročno održive pozicije hrvatskoga gospodarstva, zasnovane na zdravim temeljima. Možda i najbolja potvrda da je Hrvatska na pozitivnom putu rast je njezinog kreditnog rejtinga, koji se nalazi čvrsto u zoni "investicijskog". U trenutačnom globalnom okruženju to se reflektira u relativno povoljnijem položaju Hrvatske kada govorimo o konvergenciji premije na rizik bliže zemljama eurozone.

Uvođenje eura donosi i praktičnu eliminaciju valutnog rizika, što je od iznimne važnosti za gospodarstvo, poduzetnike, ali i građane u kontekstu upravljanja njihovim osobnim financijama. U srednjoročnom razdoblju to bi trebalo pozitivno utjecati i na razinu kamatnih stopa. Ipak, kratkoročno će one slijediti politike središnjih banaka te se i u Hrvatskoj može očekivati određeni porast. Međutim, Hrvatska je u puno boljem položaju u odnosu na mnoge druge europske zemlje, primjerice Češku ili Mađarsku, gdje je zabilježen vrlo snažan rast kamatnih stopa. Već sada Hrvatska spada u red europskih zemalja s nižim prosječnim kamatnim stopama na kredite, a očekivani porast bit će ublažen zbog učinaka uvođenja eura. To, naravno, ne znači da klijenti, posebice oni s ugovorenim promjenjivim kamatnim stopama vezanima uz EURIBOR, ne trebaju s bankom provjeriti opcije eventualnog fiksiranja te donijeti informiranu odluku. Upravo suprotno.  

Daljnja integracija hrvatskog gospodarstva u europske financijske i gospodarske tokove pozitivno će djelovati na povećanje njegove konkurentnosti te atraktivnosti za ulagače.

Neizvjesnost zbog geopolitičkih kretanja, ratnog sukoba u Ukrajini, problema u lancima dobave te visoke razine inflacije i dalje ostaju faktori rizika za rast gospodarstva. Međutim, za očekivati je ipak stabilizaciju i pad stope inflacije prema sredini iduće godine. Osim toga,  ulazak u Schengen trebao bi donijeti značajnu korist te dodatno integrirati Hrvatsku kao turističku destinaciju u tržište Europske unije, a pozitivne perspektive hrvatskog turizma osigurat će i drugim sektorima dodatni prostor za rast. Vjerujem da Hrvatska ima dodatni potencijal u segmentu IT-a i komunikacija, dok u srednjem roku, imajući u vidu geografski položaj i spomenutu integraciju, te uz razvoj infrastrukture, Hrvatska može graditi snažniji položaj i u logističkom smislu.

Nakon bitnih integracijskih koraka, fokus u 2023. trebao bi biti na što efikasnijem korištenju potencijala EU fondova, odnosno njihovog anti-cikličnog kapaciteta u okruženju usporavanja rasta. Kvalitetno korištenje sredstava iz dostupnih fondova važan je prioritet i u kontekstu generiranja potencijala za brži potencijalni rast gospodarstva te, uz poželjan rast dinamike strukturnih reformi, stvaranje preduvjeta za održiviju konvergenciju dohotka. Također, daljnje unaprjeđenje investicijske i pravne sigurnosti ostaje preduvjet dugoročno održivoga gospodarskog rasta te iskorištavanja potencijala. Pritom je nužno vrlo pažljivo postupati s uvođenjem novih nameta za najuspješnije tvrtke, koje generiraju najveću dodanu vrijednost te predstavljaju motor hrvatske ekonomije i kreiranja novih radnih mjesta.  

Uz pozitivne ekonomske trendove, stabilne javne financije i potencijal u korištenju europskih fondova, te daljnje jačanje pravne sigurnosti za investitore, Hrvatska s optimizmom može gledati u budućnost. Bankarski sustav pritom će i dalje biti snažan oslonac rasta i razvoja hrvatskoga gospodarstva. To se, naravno, odnosi i na Erste banku, u kojoj s ponosom gledamo na rezultate ostvarene u 2022. godini, a koji su zaokruženi dobivanjem dvaju vrijednih priznanja: Zlatne kune za najuspješniju hrvatsku banku, koje dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora, te "Bank of the Year" nagrade koju nam je dodijelio ugledni magazin The Banker. Naš će cilj i dalje biti isti: poticanje prosperiteta naših zaposlenika, naših klijenata te hrvatskog društva u cjelini.

Moglo bi te zanimati i...

Euro pred vratima

Sve što morate znati o prelasku na euro

Fitch podigao rejting Erste banke na A- uz stabilne izglede