Život posvećen zaštiti i
spašavanju ptica
Ornitološki laboratorij kao društvo za zaštitu, pomoć i proučavanje ptica danas okuplja ljubitelje ptica i razne stručnjake, a posvećen je edukaciji, zaštiti i spašavanju ugroženih mladunaca.
Rad udruge usmjeren je na pružanje praktičnih savjeta za pomoć i ispravnu interakciju s pticama, praktičnu ornitologiju i rješavanje manjka gnjezdilišta u cilju povećanja populacije.
U želji da pomogne pticama, ali i ljudima kojima nedostaju ključne informacije o pravilnoj skrbi za mlade ptice, Manuel Jacmenović najprije je pokrenuo Facebook stranicu pod nazivom Pomozimo pticama i potom profil Ornitološki laboratorij.
Od 2011. godine pruža stručne savjete i dijeli svoja bogata i vrijedna iskustva koja je stekao tijekom života pomažući i proučavajući sve vrste ptica, a zatim je kreirao i internetsku stranicu interaktivnog karaktera.
Praktična rješenja iz iskustva
Ornitološki laboratorij broji stotinjak članova koji su aktivni po najvažnijim županijama Hrvatske.
"Mi se ne bavimo statistikama, ne promatramo pasivno dalekozorima i ne radimo samo olovkama na zaštiti ptica. Mi poštujemo ptice kao dostojanstvena bića i radimo aktivno na izradi anatomskih kućica za ptice, hranilica, patentiranih gnjezdilišta za danje i noćne ptice, podižemo samostalne platforme za bijele rode. Držimo edukacije u obrazovnim ustanovama ili jednostavno svima koji vole ptice i prirodu i osjećaju ljubav prema pticama. Na našim ornitološkim edukativnim radionicama svi zainteresirani mogu naučiti ono što ne piše u znanstvenim literaturama, već proizlazi iz desetljeća predanog rada i ulaganja u shvaćanje života ptica. Cilj udruge je razviti mrežu ljudi po cijeloj zemlji i van nje, kako bi stvorivši podružnice po županijama, efikasnije i brže pomogli svakoj ptici kojoj je potrebna pomoć, a ne nalazi se u okolici naših centara za othranu ptica", ističe ornitolog i predsjednik neprofitnog društva Manuel Jacmenović.
Godine 2018. realizirali su veliki projekt postavljanja 40 kućica za ptice na području Zagrebačke županije u školi Stjepan Basariček u Ivanić Gradu, a prošle godine u sklopu projekta Čazma Natura u OŠ Čazma održane su čak 24 radionice, koje su uključivale uzrast od predškolaca do osmog razreda.
"Bit ovakvih projekata je prije svega upoznavanje djece i 'sadnja sjemenki ljubavi' prema pticama i prirodi te razvijanje razumijevanja prema prirodi kakva zaista jest. Bez komercijalizma, uskih pogleda, ograničenosti i predrasuda. Pravi je užitak kad takva djeca odrastu u ljude sa saznanjem i sviješću koji mogu promijeniti svijet i temelje suživota s prirodom, koji su danas ozbiljno poljuljani. Svaki trud koji ulažem u edukaciju djece nebrojeno puta je vraćen. Sretan sam što mogu reći da su djeca nakon naših radionica puna dojmova i javljaju mi kako su sami izradili kućice, hranilice ili spasili ptičicu, što znači da je cilj ostvaren", objašnjava Manuel.
Neobjašnjiva povezanost
Tijekom svog predanog rada i suživota s pticama, Manuel je stekao titulu "šaptača pticama".
"Rekao bih da se ljudi rode za neke stvari koje ih kasnije u životu definiraju i okarakteriziraju. Okolina i ljudi često nisu shvaćali da to nije za mene samo trenutačna faza u životu već način života i život sam. Šećući prirodom, meni je normalna fonokomunikacija s divljim pticama, razumijevanje svake pojedine vrste i njene mimike, određivanje vrste po djeliću zova, pjeva, leta, gnijezda, boje i oblika jaja, konture ptice. To je nešto što ne učite da biste bili takvi, to je nešto što imate u sebi od malih nogu. Moj otac i djed jako su voljeli ptice i osjećali ih na sličan, neobičan način. Svaku pticu nastojim spasiti i najteže mi je ako se ne može učiniti ništa, ali nikada ne odustajem. Naravno, najljepše je kad vraćate pticu u stanište, koju ste naučili svemu potrebnom da preživi i dali joj drugu šansu. Svaki put je isto, oči pune suza radosnica. Planiramo ostvariti suradnje s drugim udrugama na zaštiti prirode koja će biti još strukturalnija i opsežnija, povezati još više gradova u našu mrežu pomagača po Hrvatskoj, stvoriti još podružnica, fokusirati se na prirodnu reintrodukciju vrsta koje su otišle iz naše zemlje zbog pomanjkanja staništa. Mi ne mirujemo, aktivni smo, kreativni i puni ideja, i da se našalim za kraj, samo nebo i budžet su nam granica", ističe Manuel.