Upoznajte svoje financijske obaveze

  • Porez, prirez i doprinosi
  • Porez na dodanu vrijednost (PDV)
  • Ostale obaveze

Obveze plaćanja poreza, prireza i doprinosa

Porez na dohodak

Predstavlja porez kojim se oporezuje dohodak fizičkih i pravnih osoba.Razlika je između primitaka i izdataka nastalih tijekom jednog poreznog razdoblja te predstavlja izravni porez tj. porez koji se nameće izravno na dohodak osobe ili domaćinstva (OPG-a) koje bi trebale snositi porezni teret.

Porez na dohodak

U Republici Hrvatskoj koristi se progresivan sustav oporezivanja dohotka, odnosno sustav oporezivanja dohotka po principu "Što osoba više zarađuje, plaća više poreza” s obzirom na to da višim dohotkom ulazi u oporezivanje s većom poreznom stopom.

Progresivnost poreza na dohodak određuju sljedeći  elementi:

  • raspored poreznih stopa
  • osobni odbici i
  • ostali odbici i olakšice

Osobni odbici koji se priznaju kao umanjenje porezne osnovice:

  • osnovni osobni odbitak
  • odbici za uzdržavanu djecu i
  • odbici za uzdržavanje članova obitelji

Osnovni osobni odbitak iznos je dohotka koji se ne oporezuje, tj. koji umanjuje poreznu osnovicu.

Pravo na osnovni osobni odbitak, koji umanjuje poreznu osnovicu, imaju svi obveznici poreza na dohodak i on je fiksan za sve te iznosi 4000 kuna.

Uzdržavanim članom smatra se osoba koja ne ostvaruje primitke ili ih ostvaruje, ali čiji oporezivi primici ne prelaze iznos od 15.000 kuna.

Primjer:
Rad uzdržavanog djeteta koje kao redovan student radi preko studentskog servisa, pri čemu roditelj koji na dijete ostvaruje poreznu olakšicu mora voditi računa da primici djeteta na razini kalendarske godine ne smiju premašiti iznos od 15.000 kuna jer nakon toga dijete, kao uzdržavani član, prestaje biti porezna olakšica roditelju.

Jednako čest primjer je prvo zaposlenje i djece i supružnika koji predstavljaju poreznu olakšicu zaposlenoj osobi.

Ako se navedene osobe zaposle tijekom kalendarske godine, i u toj godini ostvare primitke veće od 15.000 kuna, poreznom se obvezniku za cijelu godinu ne mogu priznati kao porezna olakšica.

*Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada umanjuje se za 50% umirovljenicima I poreznim obveznicima koji imaju prebivalište I borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u 1. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH i na području Grada Vukovara.

 

Pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir sljedeća primanja:

  1. primitci socijalnih potpora prema posebnim propisima
  2. doplatak za djecu
  3. rodiljne novčane potpore u minimalnom iznosu koji je propisan zakonom
  4. potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta
  5. obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja
  6. primitci od roditelja i /ili članova uže obitelji
  7. darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe
  8. naknada troškova prijevoza na posao i s posla
  9. odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti
  10. stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata
  11. potpore djetetu za školovanje do 15. godine života, odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika
  12. nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja

Utvrđivanje poreza na dohodak

 

Na dohodak do visine osobnog odbitka porez se ne plaća. Iznad tog iznosa, porez na dohodak plaća se na sljedeći način:

Porez na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak, a stopu prireza definiraju jedinice lokalne samouprave.

Jednako kao što se oporezuje dohodak od nesamostalnog rada, po istim načelima oporezuje se i dohodak od samostalnog rada obveznika poreza na dohodak, koji dohodak utvrđuje vođenjem poslovnih knjiga. Tada se iznosi iz tablice množe s brojem mjeseci poslovanja (za punu godinu poslovanja prag za stopu poreza od 20% je 360.000 kuna), kao i osnovni odbitci.

Nakon prijave obrasca godišnje porezne prijave poreza na dohodak (DOH obrazac) nadležnoj ispostavi Porezne uprave, porezni obveznik dužan je platiti utvrđenu razliku poreza danom podnošenja godišnje porezne prijave (DOH obrasca). 

  • Predujmovi poreza na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju se mjesečno do kraja mjeseca za prethodni mjesec
  • Predujmovi poreza na dohodak utvrđuju se i plaćaju na temelju podataka u podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak
  • Iznos predujma utvrđuje se za svaku godinu tako da se iznos poreza na dohodak od samostalne djelatnosti svede na mjesečnu razinu
  • Obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave

Paušalni porez na dohodak

 

Tko može porez na dohodak plaćati paušalno?

  • Porezni obveznik koji nije u sustavu PDV-a te koji  nije ostvario ukupni godišnji primitak veći od 300.000,00 kuna*.

* Misli se na ukupne primitke. U to su uključene i bespovratne potpore i svi ostali primitci.

Važno je naglasiti da je paušalni obveznik poreza na dohodak koji prijeđe propisani prag od 300.000 kuna dužan prijaviti promjenu u Registru poreznih obveznika i već od sljedećeg mjeseca postati obveznik koji dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga.

Visina paušalnog poreza na dohodak utvrđuje se poreznim rješenjem koje donosi Porezna uprava, a prema univerzalnoj stopi od 10%. U tom rješenju bit će iskazani godišnja svota paušalnog poreza i datumi za uplatu. Ovaj porez plaća se tromjesečno.

Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat utvrđuje se na temelju podataka iz izvješća PO-SD, koje se podnosi Poreznoj upravi najkasnije 15 dana od dana isteka godine za koju se izviješće podnosi. Porezni obveznik koji plaća paušalni porez obvezan je tijekom godine voditi evidenciju o prometu na temelju kojeg se spomenuto izvješće izrađuje i podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Ovisno o visini ostvarenih ukupnih primitaka obračunava se godišnji paušalni porez:

Primjer:
Ako obrtnik paušalist tijekom godine poslovanja ostvari primitke u iznosu od 75.000 kuna, prema dolje navedenoj tablici pripada kategoriji ostvarenih primitaka do 85.000 kuna. U skladu s time, Porezna uprava prilikom određivanja poreza odredit će godišnji paušalni porez na dohodak u iznosu od 1275 kuna godišnje tj. 318,75 kune na tromjesečnoj razini.

Ako je poduzetnikovo prebivalište ili uobičajeno boravište u mjestu u kojem je propisana i određena stopa prireza (primjerice, Grad Zagreb ima stopu prireza od 18%), tromjesečni iznos poreza uvećava se za stopu prireza.

Bitno je napomenuti da obrtnik koji obavlja djelatnost koja se paušalno oporezuje za istu tu djelatnost ne podnosi godišnju poreznu prijavu, nego samo obrazac pod nazivom Obrazac PO-SD, koji Poreznoj upravi dostavlja najkasnije u roku od petnaest dana po isteku kalendarske godine.

Utvrđivanje poreza na dohodak kod obrtnika dohodaša

 

Dohodak je razlika između primitaka i izdataka nastalih u jednoj kalendarskoj godini, pri čemu su primitci sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) ostvareni na tržištu, tj. primitci od prodane robe, obavljenih usluga, prodane dugotrajne imovine i sl., dok su izdatci svi troškovi nastali poslovanjem obrta.

Visina stope po kojoj se plaća porez na dohodak ovisi o visini ostvarenoga dohotka.

Na dohodak do visine osobnog odbitka porez se ne plaća. Iznad tog iznosa porez na dohodak plaća se na sljedeći način:

Porez na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak, koji uvode jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom.

Poduzetnik tijekom prve godine poslovanja ne plaća predujam poreza na dohodak, ali će prema predanoj poreznoj prijavi platiti godišnji iznos poreza.

Sljedeće godine plaćat će predujmove mjesečno na osnovu iskazane visine poreza iz prethodne godine (mjesečni prosjek).

Rok je plaćanja predujma do kraja mjeseca za prethodni mjesec sve do podnošenja sljedeće porezne prijave, u kojoj se ponovno utvrđuje dohodak te se na temelju uplaćenih predujmova utvrđuje novonastala porezna obveza obrtnika. Ako je iznos uplaćenih predujmova veći od nove obveze poreza na dohodak, obrtnik ima pravo povrata preplaćenog poreza, ali ako je novoutvrđena obveza poreza na dohodak veća od iznosa uplaćenih predujmova, odnosno ako je obrtnik ostvario veći dohodak, tada ima obvezu Poreznoj upravi platiti razliku poreza na dohodak

Porez na dobit
 

Dobit = svi prihodi – svi rashodi
 

Obveznici poreza na dobit:

  • trgovačko društvo te druga pravna i fizička osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi
  • tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident)
  • fizička osoba koja utvrđuje dohodak na način propisan za samostalne djelatnosti prema propisima o oporezivanju dohotka ili koja počinje obavljati takvu samostalnu djelatnost ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak te
  • fizička osoba obveznik je plaćanja poreza na dobit ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari ukupni primitak veći od 7.500.000 kuna

Porez na dobit utvrđuje se za poslovnu godinu (u pravilu kalendarska godina) prema dobiti koju je poduzetnik ostvario u tom razdoblju.

Porezna osnovica poreza na dobit je dobit – razlika između prihoda i rashoda.

Plaćanje poreza na dobit godišnja je obveza, koju poduzetnik treba platiti jednokratno do 30.4. tekuće godine za prethodnu godinu. Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost ne plaća predujmove do podnošenja prve porezne prijave.

Istodobno se kod obračuna dobiti i poreza na dobit utvrđuju i predujmovi poreza na dobit tako da se iznos obveze godišnjeg poreza na dobit podijeli na 12 mjeseci pa obveznici poreza na dobit tijekom godine plaćaju i predujmove poreza na dobit.

Ulaskom u sustav poreza na dobit poduzetnik u njemu ostaje najmanje tri godine.

Porez na dobit

Porez na dobit vrsta je državnog poreza koju trgovačka društva i ostali obveznici poreza na dobit plaćaju na ostvarenu dobit. Utvrđuje se kao razlika između ukupnih prihoda i rashoda ostvarenih tijekom godine poslovanja.

Porez na dobit

 

Porez na dobit vrsta je državnog poreza koju trgovačka društva i ostali obveznici poreza na dobit plaćaju na ostvarenu dobit. Utvrđuje se kao razlika između ukupnih prihoda i rashoda ostvarenih tijekom godine poslovanja.
 

Dobit = svi prihodi – svi rashodi
 

Obveznici poreza na dobit:

  • trgovačko društvo te druga pravna i fizička osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi
  • tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident)
  • fizička osoba koja utvrđuje dohodak na način propisan za samostalne djelatnosti prema propisima o oporezivanju dohotka ili koja počinje obavljati takvu samostalnu djelatnost ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak te
  • fizička osoba obveznik je plaćanja poreza na dobit ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari ukupni primitak veći od 7.500.000 kuna

Porez na dobit utvrđuje se za poslovnu godinu (u pravilu kalendarska godina) prema dobiti koju je poduzetnik ostvario u tom razdoblju.

Porezna osnovica poreza na dobit je dobit – razlika između prihoda i rashoda.

Plaćanje poreza na dobit godišnja je obveza, koju poduzetnik treba platiti jednokratno do 30.4. tekuće godine za prethodnu godinu. Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost ne plaća predujmove do podnošenja prve porezne prijave.

Istodobno se kod obračuna dobiti i poreza na dobit utvrđuju i predujmovi poreza na dobit tako da se iznos obveze godišnjeg poreza na dobit podijeli na 12 mjeseci pa obveznici poreza na dobit tijekom godine plaćaju i predujmove poreza na dobit.

Ulaskom u sustav poreza na dobit poduzetnik u njemu ostaje najmanje tri godine.

Doprinosi za obvezna osiguranja

Doprinosi su financijski instrument kojima se koristi neka država kako bi osigurala novčana sredstva za određeni javni rashod. Vrsta su izravnih i obveznih nameta pomoću kojih se financira sustav socijalnog osiguranja građana, primjerice, mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Ubiru se iz bruto plaće zaposlenih osoba te predstavljaju teret koji snose radno aktivni građani neke države.

Osnovni doprinosi koji se u RH moraju obračunavati i plaćati:

  • obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (tzv. prvi stup MIO I)
  • obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (tzv. drugi stup MIO II) i
  • obvezno zdravstveno osiguranje

Obvezni doprinosi iz plaće i na plaću obračunavaju se u skladu s važećim ZAKONOM O DOPRINOSIMA i pratećim PRAVILNIKOM O DOPRINOSIMA, a plaćaju se po ukupnoj stopi od 36,5% prema sljedećoj raspodjeli:

* Drugi mirovinski stup ne plaćaju osobe koje su 2002. godine, u vrijeme uvođenja drugog stupa, imale više od 50 godina ili osobe koje su imale manje od 50, a više od 40 godina života, a nisu se dobrovoljno uključile u II. stup.