Upoznajte svoje financijske obaveze
- Porez, prirez i doprinosi
- Porez na dodanu vrijednost (PDV)
- Ostale obaveze
Obveze plaćanja poreza, prireza i doprinosa
Porez na dohodak
Predstavlja porez kojim se oporezuje dohodak fizičkih i pravnih osoba. Dohodak je razlika između primitaka i izdataka nastalih tijekom jednog poreznog razdoblja. Porez na dohodak predstavlja izravni porez tj. porez koji se nameće izravno na dohodak osobe ili domaćinstva (OPG-a) koje bi trebale snositi porezni teret.
Porez na dohodak
U Republici Hrvatskoj koristi se progresivan sustav oporezivanja dohotka, odnosno sustav oporezivanja dohotka po principu "Što osoba više zarađuje, plaća više poreza” s obzirom na to da višim dohotkom ulazi u oporezivanje s većom poreznom stopom.
Progresivnost poreza na dohodak određuju sljedeći elementi:
- raspored poreznih stopa
- osobni odbici i
- ostali odbici i olakšice
Osobni odbici koji se priznaju kao umanjenje porezne osnovice:
- osnovni osobni odbitak
- odbici za uzdržavanu djecu i
- odbici za uzdržavanje članova obitelji
Osnovni osobni odbitak iznos je dohotka koji se ne oporezuje, tj. koji umanjuje poreznu osnovicu.
Pravo na osnovni osobni odbitak, koji umanjuje poreznu osnovicu, imaju svi obveznici poreza na dohodak i on je fiksan za sve te iznosi 560 EUR.
Uzdržavanim članom smatra se osoba koja ne ostvaruje primitke ili ih ostvaruje, ali čiji oporezivi primici ne prelaze iznos od 3.360,00 EUR.
Primjer:
Rad uzdržavanog djeteta koje kao redovan student radi preko studentskog servisa, pri čemu roditelj koji na dijete ostvaruje poreznu olakšicu mora voditi računa da primici djeteta na razini kalendarske godine ne smiju premašiti iznos od 3.185,38 EUR jer nakon toga dijete, kao uzdržavani član, prestaje biti porezna olakšica roditelju.
Jednako čest primjer je prvo zaposlenje i djece i supružnika koji predstavljaju poreznu olakšicu zaposlenoj osobi.
Ako se navedene osobe zaposle tijekom kalendarske godine, i u toj godini ostvare primitke veće od 3.360,00 EUR, poreznom se obvezniku za cijelu godinu ne mogu priznati kao porezna olakšica.
*Predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada umanjuje se za 50% umirovljenicima I poreznim obveznicima koji imaju prebivalište I borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u 1. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju RH i na području Grada Vukovara.
Pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove uže obitelji i djecu ne uzimaju se u obzir sljedeća primanja:
- primitci socijalnih potpora prema posebnim propisima
- doplatak za djecu
- rodiljne novčane potpore u minimalnom iznosu koji je propisan zakonom
- potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta
- obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja
- primitci od roditelja i /ili članova uže obitelji
- darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe
- naknada troškova prijevoza na posao i s posla
- odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti
- stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata
- potpore djetetu za školovanje do 15. godine života, odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja, koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika
- nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja
Utvrđivanje poreza na dohodak
Na dohodak do visine osobnog odbitka porez se ne plaća. Iznad tog iznosa, porez na dohodak plaća se na sljedeći način:
Stopu poreza na dohodak definiraju jedinice lokalne samouprave, a mogu biti propisane u rasponu od 15% do 23,60% za porezni razred do 4.200 EUR, te od 25% do 34,50% za porezni razred iznad 4.200 EUR. Porezne stope po gradovima i općinama objavljene su na stranicama Porezne uprave.
Jednako kao što se oporezuje dohodak od nesamostalnog rada, po istim načelima oporezuje se i dohodak od samostalnog rada obveznika poreza na dohodak, koji dohodak utvrđuje vođenjem poslovnih knjiga. Tada se iznosi iz tablice množe s brojem mjeseci poslovanja (za punu godinu poslovanja prag za višu stopu poreza je 50.400,00 EUR), kao i osnovni odbitci.
Nakon predaje obrasca godišnje porezne prijave poreza na dohodak (DOH obrazac) nadležnoj ispostavi Porezne uprave, porezni obveznik dužan je platiti utvrđenu razliku poreza danom podnošenja godišnje porezne prijave (DOH obrasca).
- Predujmovi poreza na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju se mjesečno do kraja mjeseca za prethodni mjesec
- Predujmovi poreza na dohodak utvrđuju se i plaćaju na temelju podataka u podnesenoj godišnjoj prijavi poreza na dohodak
- Iznos predujma utvrđuje se za svaku godinu tako da se iznos poreza na dohodak od samostalne djelatnosti svede na mjesečnu razinu
- Obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave
Paušalni porez na dohodak
Tko može porez na dohodak plaćati paušalno?
- Porezni obveznik koji nije u sustavu PDV-a te koji nije ostvario ukupni godišnji primitak veći od 40.000,00 EUR*.
* Misli se na ukupne primitke. U to su uključene i bespovratne potpore i svi ostali primitci.
Važno je naglasiti da je paušalni obveznik poreza na dohodak koji prijeđe propisani prag od 40.000,00 EUR dužan prijaviti promjenu u Registru poreznih obveznika i već od sljedećeg mjeseca postati obveznik koji dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga.
Visina paušalnog poreza na dohodak utvrđuje se poreznim rješenjem koje donosi Porezna uprava, a prema univerzalnoj stopi od 12%. U tom rješenju bit će iskazani godišnja svota paušalnog poreza i datumi za uplatu. Ovaj porez plaća se tromjesečno.
Razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili za povrat utvrđuje se na temelju podataka iz izvješća PO-SD, koje se podnosi Poreznoj upravi najkasnije 15 dana od dana isteka godine za koju se izviješće podnosi. Porezni obveznik koji plaća paušalni porez obvezan je tijekom godine voditi evidenciju o prometu na temelju kojeg se spomenuto izvješće izrađuje i podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave.
Ovisno o visini ostvarenih ukupnih primitaka obračunava se godišnji paušalni porez:
Primjer:
Ako obrtnik paušalist tijekom godine poslovanja ostvari primitke u iznosu od 10.000 eura, prema dolje navedenoj tablici pripada kategoriji ostvarenih primitaka do 11.300,00 eura. U skladu s time, Porezna uprava prilikom određivanja poreza odredit će godišnji paušalni porez na dohodak u iznosu od 203,40 eura godišnje tj. 50,85 euro na tromjesečnoj razini.
Bitno je napomenuti da obrtnik koji obavlja djelatnost koja se paušalno oporezuje za istu tu djelatnost ne podnosi godišnju poreznu prijavu, nego samo obrazac pod nazivom Obrazac PO-SD, koji Poreznoj upravi dostavlja najkasnije u roku od petnaest dana po isteku kalendarske godine.
Utvrđivanje poreza na dohodak kod obrtnika dohodaša
Dohodak je razlika između primitaka i izdataka nastalih u jednoj kalendarskoj godini, pri čemu su primitci sva dobra (novac, stvari, usluge i prava) ostvareni na tržištu, tj. primitci od prodane robe, obavljenih usluga, prodane dugotrajne imovine i sl., dok su izdatci svi troškovi nastali poslovanjem obrta.
Visina stope po kojoj se plaća porez na dohodak ovisi o visini ostvarenoga dohotka.
Na dohodak do visine osobnog odbitka porez se ne plaća. Iznad tog iznosa porez na dohodak plaća se na sljedeći način:
Porez na dohodak uvećava se za prirez porezu na dohodak, koji uvode jedinice lokalne samouprave posebnom odlukom.
Poduzetnik tijekom prve godine poslovanja ne plaća predujam poreza na dohodak, ali će prema predanoj poreznoj prijavi platiti godišnji iznos poreza.
Sljedeće godine plaćat će predujmove mjesečno na osnovu iskazane visine poreza iz prethodne godine (mjesečni prosjek).
Rok je plaćanja predujma do kraja mjeseca za prethodni mjesec sve do podnošenja sljedeće porezne prijave, u kojoj se ponovno utvrđuje dohodak te se na temelju uplaćenih predujmova utvrđuje novonastala porezna obveza obrtnika. Ako je iznos uplaćenih predujmova veći od nove obveze poreza na dohodak, obrtnik ima pravo povrata preplaćenog poreza, ali ako je novoutvrđena obveza poreza na dohodak veća od iznosa uplaćenih predujmova, odnosno ako je obrtnik ostvario veći dohodak, tada ima obvezu Poreznoj upravi platiti razliku poreza na dohodak
Porez na dobit
Porez na dobit vrsta je državnog poreza koju trgovačka društva i ostali obveznici poreza na dobit plaćaju na ostvarenu dobit. Utvrđuje se kao razlika između ukupnih prihoda i rashoda ostvarenih tijekom godine poslovanja.
Porez na dobit
Dobit = svi prihodi – svi rashodi
Obveznici poreza na dobit:
- trgovačko društvo te druga pravna i fizička osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi
- tuzemna poslovna jedinica inozemnog poduzetnika (nerezident)
- fizička osoba koja utvrđuje dohodak na način propisan za samostalne djelatnosti prema propisima o oporezivanju dohotka ili koja počinje obavljati takvu samostalnu djelatnost ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak te
- fizička osoba obveznik je plaćanja poreza na dobit ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvari ukupni primitak veći od 1.000.000,00 eura
- Obrtnik može biti obveznik poreza na dobit i ako do kraja tekuće godine podnese pisani zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu da u idućoj kalendarskoj godini želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. U slučaju supoduzetništva ili drugog oblika zajedničkog dohotka pisani zahtjev podnose i potpisuju svi supoduzetnici. Rješenje kojim se usvaja zahtjev obvezuje poreznog obveznika sljedećih 5 godina.
Porez na dobit utvrđuje se za poslovnu godinu (u pravilu kalendarska godina) prema dobiti koju je poduzetnik ostvario u tom razdoblju.
Porezna osnovica poreza na dobit je dobit – razlika između prihoda i rashoda.
Plaćanje poreza na dobit godišnja je obveza, koju poduzetnik treba platiti jednokratno do 30.4. tekuće godine za prethodnu godinu. Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost ne plaća predujmove do podnošenja prve porezne prijave.
Istodobno se kod obračuna dobiti i poreza na dobit utvrđuju i predujmovi poreza na dobit tako da se iznos obveze godišnjeg poreza na dobit podijeli na 12 mjeseci pa obveznici poreza na dobit tijekom godine plaćaju i predujmove poreza na dobit.
Ulaskom u sustav poreza na dobit poduzetnik u njemu ostaje najmanje tri godine.
Doprinosi za obvezna osiguranja
Doprinosi su financijski instrument kojima se koristi neka država kako bi osigurala novčana sredstva za određeni javni rashod. Vrsta su izravnih i obveznih nameta pomoću kojih se financira sustav socijalnog osiguranja građana, primjerice, mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Ubiru se iz bruto plaće zaposlenih osoba te predstavljaju teret koji snose radno aktivni građani neke države.
Osnovni doprinosi koji se u RH moraju obračunavati i plaćati:
- obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti (tzv. prvi stup MIO I)
- obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje (tzv. drugi stup MIO II) i
- obvezno zdravstveno osiguranje
Obvezni doprinosi iz plaće i na plaću obračunavaju se u skladu s važećim ZAKONOM O DOPRINOSIMA i pratećim PRAVILNIKOM O DOPRINOSIMA, a plaćaju se po ukupnoj stopi od 36,5% prema sljedećoj raspodjeli:
* Drugi mirovinski stup ne plaćaju osobe koje su 2002. godine, u vrijeme uvođenja drugog stupa, imale više od 50 godina ili osobe koje su imale manje od 50, a više od 40 godina života, a nisu se dobrovoljno uključile u II. stup.
Utvrđivanje obveznih doprinosa
U nastavku dajemo pregled obveznih doprinosa, ovisno o vrsti djelatnosti i kombinacijama zaposlenja vlasnika.
U ovom slučaju obveznik doprinosa za obvezna osiguranja je i vlasnik obrta i OPG-a.
Propisana je obveza plaćanja doprinosa za:
1. Mirovinsko osiguranje:
ako je osoba osigurana samo u prvom stupu MIO I, plaća doprinos na temelju generacijske solidarnosti po stopi od 20%
ako je osoba osigurana u oba mirovinska stupa MIO I i MIO II, plaća doprinos na temelju generacijske solidarnosti po stopi od 15% i doprinos na temelju individualne kapitalizirane štednje po stopi od 5%
2. Obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5%
Navedeni doprinosi obračunavaju se na osnovice*.
* Više o osnovicama u prethodnom poglavlju.
Doprinosi za obrtnika paušalistu za 2023. godinu:
Paušalist treba uplatiti obvezna doprinose do 15. u mjesecu za prethodni mjesec
Kako obvezne doprinose plaća paušalist ako je zaposlen kod drugog poslodavca?
Ako imate samostalnu djelatnost paušalni obrt (tzv. drugu djelatnost), a istodobno ste zaposleni kod drugog poslodavca (i po toj osnovi plaćate doprinose iz redovne plaće), osnovica za obračun doprinosa jednaka je iznosu godišnjeg paušalnog dohotka te ovisno o ostvarenim ukupnim primitcima može iznositi kako je prikazano u tablici:
Primjer:
Ako ste zaposleni i uz radni odnos istodobno i vlasnik paušalnog obrta, a tijekom godine ostvarite 10.000 eura ukupnih primitaka, na temelju toga ulazite u prvi razred ostvarenih primitaka.
Osnovica za obračun i plaćanje vaših doprinosa iznosit će 1.695,00 eura. Na iznos osnovice obračunavaju se obvezni doprinosi koje trebate platiti bez obzira na to što poslodavac plaća iste doprinose.
Naime, obveze plaćanja doprinosa ne isključuju se na temelju više različitih osnova.
Ako kao obrtnik obavljate samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja (profesionalne djelatnosti), sporta, poljoprivrede i šumarstva te ostalih samostalnih djelatnosti, obveznik ste plaćanja doprinosa i obveznik plaćanja doprinosa za osobno osiguranje.
Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. dana u mjesecu za prethodni mjesec. Kao obrtnik sastavljate obračunsku ispravu i sastavljate izvješće koje dostavljate Poreznoj upravi (JOPPD obrazac).
Osiguranici po osnovi obavljanja samostalnih djelatnosti obrta, koji dohodak utvrđuju na temelju poslovnih knjiga i kojima je to osnovna djelatnost, za 2024. godinu plaćaju sljedeće iznose doprinosa.
Primjer:
Obračun doprinosa na mjesečnoj razini
Obrt može imati i osoba koja je u radnom odnosu kod drugog poslodavca.
Ako ste kao poduzetnik zaposleni kod drugog poslodavca, doprinose za vas plaća poslodavac, ali ste obvezni obračunavati i plaćati doprinose i u svom obrtu (zato jer s te osnove imate pravo koristiti mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
Godišnja osnovica za obračun vaših doprinosa je dohodak (razlika između primitaka i izdataka) ostvaren u poreznom razdoblju.
Godišnja osnovica za 2024. godinu može iznositi do 10.664,04 eura.
Ako kao obrtnik u kalendarskoj godini ostvari te dohodak veći od najviše osnovice za obračun doprinosa, vaši se doprinosi obračunavaju na najvišu propisanu osnovicu.
Primjer:
Ako je poduzetnik po osnovi samostalnog rada tijekom godine ostvario dohodak od 1.330 eura, taj dohodak ujedno predstavlja osnovicu za obračun doprinosa.
Ako ste obvezni plaćati porez na dobit i dalje imate obvezu plaćanja doprinosa, ali u ovom slučaju na poduzetničku plaću koju morate sami sebi isplaćivati.
Poduzetnička plaća je plaća koju sebi isplaćuje obrtnik obveznik poreza na dobit. Najniža mjesečna osnovica za poduzetničku plaću u 2024. godini iznosi 1.716,00 EUR. To je ujedno i najniža mjesečna osnovica za obračun doprinosa.
U ovom slučaju obrtnici sami odlučuju hoće li samo obračunavati i plaćati doprinose na poduzetničku plaću ili će si poduzetničku plaću i isplaćivati.
- kod isplate poduzetničke plaće moguće je koristiti osobni odbitak te
- ukupni iznos poreza, doprinosa i neto plaće ulazi u troškove poslovanja, što umanjuje osnovicu za plaćanje poreza na dobit
Doprinosi koje su obrtnici, obveznici poreza na dobit, dužni obračunavati i plaćati:
- doprinos za mirovinsko osiguranje I. stup
- doprinos za mirovinsko osiguranje II. stup i
- doprinos za zdravstveno osiguranje
Ako obrtnik dobitaš sebi ne isplaćuje poduzetničku plaću, tada ne postoji obveza obračuna i plaćanja poreza na dohodak. Ako obrtnik isplaćuje poduzetničku plaću, tada obračunom plaće utvrđuje i plaća pripadajući porez na dohodak prema utvrđenim stopama.
Porez na dohodak plaća se po stopi propisanoj od strane jedinice lokalne samouprave.
Ako kao obrtnik, obveznik poreza na dobit, obavljate djelatnost obrta kao drugu djelatnost (uz radni odnos, mirovinu), osnovica za obračun doprinosa je ostvarena dobit utvrđena po godišnjoj poreznoj prijavi, ali najviše do 10.664,04 EUR (kao i obrtnik, obveznik poreza na dohodak na temelju poslovnih knjiga, kojem je obrt druga djelatnost). Na osnovicu plaćate 10% doprinosa za MIO i 7,5% doprinosa za zdravstveno osiguranje. Dospijeće obveza plaćanja doprinosa je 30.04. tekuće godine za prethodnu godinu.
Obračun doprinosa za vlasnika društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) te jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) temelji se na utvrđenom iznosu bruto I plaće, koji se regulira Ugovorom o radu.
Zakon za vlasnike koji su ujedno direktori takvih društava ne propisuje najviši iznos bruto plaće.
Međutim, zakon propisuje bruto I iznos minimalne plaće koji za 2024. godinu iznosi 840 EUR. Vlasnici poduzeća mogu sebi isplaćivati minimalnu plaću, ali doprinose moraju obračunati na minimalnu propisanu osnovicu koja za 2024. godinu iznosi 1.014,00 EUR.
Obvezni doprinosi koji se obračunavaju i plaćaju:
- doprinos za mirovinsko osiguranje I. stup po stopi od 20% ili 15%
- doprinos za mirovinsko osiguranje II. stup po stopi od 5% te
- doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 16,5%
Obračun obveznih doprinosa za direktore d.o.o./j.d.o.o. za rad u punom radnom vremenu, na minimalnu osnovicu od 1.014,00 EUR za 2024. godinu:
Maksimalna plaća (mjesečna osnovica) na koju se računaju doprinosi je 9.360,00 EUR. Poduzetnik sebi može isplaćivati i veću plaću od tog iznosa, ali u tom slučaju doprinosi mu se računaju na temelju propisanog maksimuma.
Obračunom plaće utvrđuju se i plaćaju pripadajući porez na dohodak prema zakonskim stopama.
Primjer izračuna plaće:
Ako poduzetnik ugovorom o radu definira svoju bruto plaću u iznosu od 1.500 eura, na taj iznos obračunavaju se i plaćaju pripadajući porezi i doprinosi kako slijedi u tablici desno.
Zaposlene osobe ovaj izračun (za svoju redovnu plaću) mogu pronaći na svojoj platnoj listi.
[4] Što je osobni odbitak veći, manja je osnovica na koju se obračunava porez. Samim time, iznos poreza koji se plaća je manji
[6] 640 EUR (osnovica) x 23,60% (stopa poreza) = 151,04 EUR
[10] Ovo je iznos koji zaposlenik / samozaposleni vlasnik poduzeća dobiva na svoj račun<&small>
[11] Ovo je iznos koji plaća poduzeće na plaću svakog zaposlenika (zaposlenog vlasnika i druge zaposlenike)
[12] Ukupan trošak plaće za poduzeće
Ako je na temelju plaće kod drugog poslodavca uplaćeno manje doprinosa od 4.441,32 EUR (što je iznos doprinosa na godišnju osnovicu od 12.168,00 EUR za 2024.), vlasnik trgovačkog društva mora platiti razliku.
To znači da, u slučaju da vlasnik trgovačkog društva radi kod drugog poslodavca tijekom 2024. godine, za bruto plaću veću od 1.014,00 EUR mjesečno neće morati platiti razliku doprinosa na godišnjoj razini.
Ako je uplaćeno manje doprinosa od propisanog minimuma, tada će mu Porezna uprava izdati rješenje po kojem mora platiti razliku i to u roku 15 dana od dana uručenja rješenja.
Doprinosi se moraju plaćati na propisani minimalni iznos poduzetničke plaće, koja je ujedno osnovica za obračun doprinosa.
Direktor tvrtke koji nije u njoj zaposlen na temelju ugovora o radu mora uplaćivati obvezne doprinose (mirovinsko i zdravstveno) na osnovicu koja za 2024. godinu iznosi 1.560,00 EUR pa su mjesečni doprinosi 569,40 EUR i Porezna uprava će mu za njih izdati rješenje.
U tom slučaju ne isplaćuje sebi neto plaću, a rok dospijeća plaćanja doprinosa je do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.
Obvezna su osiguranja poljoprivrednika mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Obveza prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje propisana je za:
wo
Osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost, a nisu obveznici poreza na dohodak ni upisani u registar OPG-a. Ove su osobe obvezne plaćati samo doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5%, pri čemu minimalna osnovica za obračun doprinosa za 2024. godinu iznosi 624,00 eura (624,00 x 7,5%=46,80 eura mjesečno). Iznimno, poljoprivrednik koji je navršio 65 godina života nema obvezu doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Doprinos se plaća na temelju rješenja Porezne uprave do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.
Prema Zakonu o OPG-u, razlikujemo Upisnik OPG-ova i Upisnik poljoprivrednika.
U Upisnik OPG-ova upisuju se fizičke osobe koje samostalno obavljaju poljoprivrednu djelatnost te imaju EVPG (ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarsva) veću od 3000 eura (u kunskoj protuvrijednosti) i/ili ako je obveznik poreza na dohodak ili dobit po osnovi poljoprivrede.
U Upisnik poljoprivrednika upisuju se fizičke osobe koje samostalno obavljaju poljoprivrednu djelatnost, a nisu se obvezni upisati u Upisnik OPG-ova (EVPG manja od 3000 eura u kunskoj protuvrijednosti) i nisu obveznici poreza na dohodak.
Osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u Upisnik poljoprivrednika te nisu obveznici poreza na dohodak ni poreza na dobit, obračunavaju doprinose po rješenju Porezne uprave i plaćaju na osnovicu koja za 2024. godinu iznosi 624 eura, na koju plaćaju 10% za mirovinsko osiguranje, do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.
Osobe koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje, a upisane su u Upisnik OPG-a u svojstvu nositelja ili člana OPG-a te nisu obveznici poreza na dohodak ni poreza na dobit, doprinose po rješenju Porezne uprave obračunavaju i plaćaju na osnovicu koja za 2024. godinu iznosi 624,00 eura, na koju plaćaju 10% za mirovinsko osiguranje i 7,5% za zdravstveno osiguranje (osim ako su navršili 65 godina života pa nemaju obvezu plaćati zdravstveno osiguranje).
Poljoprivrednici koji se bave isključivo primarnom poljoprivrednom proizvodnjom do 10.684,19 eura ukupnih godišnjih primitaka nisu dužni upisati se u Registar poreznih obveznika niti plaćati porez.
Nezaposleni članovi OPG-a također su obvezni plaćati niže navedene doprinose.
Osobe kojima je poljoprivreda jedino i glavno zanimanje, a obveznici su poreza na dohodak, doprinose za 2024. godinu plaćaju na osnovicu 858,00 eura. Obvezni su sami se zaduživati slanjem JOPPD obrasca u Poreznu upravu i platiti doprinose do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.
Primjer obračun doprinosa na mjesečnoj razini:
Osobe koje porez na dohodak plaćaju prema paušalnom dohotku same su obveznici doprinosa za osobno osiguranje koje utvrdi Porezna uprava rješenjem.
Doprinosi se obračunavaju za 2024. na osnovicu u iznosu 624,00 eura. Plaćaju se do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.
Primjer obračuna doprinosa na mjesečnoj razini:
Osobe kojima je poljoprivreda jedino i glavno zanimanje, a obveznici su poreza na dobit, doprinose obračunavaju na temelju osnovice minimalnog iznosa poduzetničke plaće.
Primjer:
Obračun doprinosa na mjesečnoj razini koja za 2024. godinu iznosi 1.716,00 eura.
Poljoprivrednici kojima poljoprivreda nije jedino ni glavno zanimanje, već su osigurani po nekoj drugoj osnovi (radni odnos kod drugog poslodavca), a po osnovi poljoprivrede su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit (druga djelatnost), obveznici su sljedećih doprinosa:
- doprinos za MO I. stup po stopi 10% (osiguranik I. stupa) ili 7,5% (osiguranik I. i II. stupa)
- doprinos za MO II. stup po stopi 2,5%
- doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi 7,5%.
- Poljoprivrednici koji poljoprivrednu djelatnost obavljaju uz radni odnos, a po osnovi poljoprivrede obveznici su poreza na dohodak ili poreza na dobit, smatraju se osobama koje obavljaju drugu djelatnost i osnovica za plaćanje doprinosa određena im je u visini ostvarenog dohotka, odnosno dobiti iskazane u godišnjoj poreznoj prijavi (u obrascu DOH, odnosno obrascu PD)
- Poljoprivrednici, obveznici poreza na dohodak, obvezu poreza na dohodak obračunavaju i plaćaju jednako kao obrtnici obveznici poreza na dohodak, odnosno na temelju godišnje porezne prijave, dok poljoprivrednici koji su obveznici poreza na dobit na temelju obrasca PD obračunavaju i plaćaju porez na dobit po stopi od od 18%, odnosno 10% za porezne obveznike s manje od 1.000.000,00 eura godišnjih prihoda
- Poljoprivrednici, koji dohodak obračunavaju paušalno, doprinose i paušalni porez na dohodak plaćaju isto kao i obrtnici paušalci uz radni odnos
Porez na dodanu vrijednost (PDV)
PDV je naknada za isporučena dobra ili obavljene usluge, a plaća se po stopama od 0%, 5%, 13% i 25%.
Tko mora plaćati PDV?
Obveznik poreza na dodanu vrijednost je fizička ili pravna osoba koja isporučuje dobra i obavlja usluge čija je vrijednost u prethodnoj kalendarskoj godini (nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su oslobođene plaćanja PDV-a) veća od 40.000,00 eura.
Ako spadate u skupinu koja je u obvezi plaćati PDV, dužni ste upisati se u Registar obveznika PDV-a u ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu najkasnije do 15. siječnja tekuće godine.
Možete postati obveznik poreza na dodanu vrijednost dobrovoljno, na početku obavljanja djelatnosti, ako se prijavite u Registar obveznika PDV-a u godini u kojoj počinjete obavljati poduzetničku djelatnost i to najkasnije prije prve isporuke dobara i usluga.
Bitno je imati na umu da čak i dobrovoljnom odlukom ulaska u sustav PDV-a porezni obveznik mora ostati u sustavu iduće tri godine.
Poduzetnik ili obrtnik u sustav PDV-a može ući i po sili zakona ako tijekom godine poslovanja prijeđe 40.000,00 eura i u njemu mora ostati dok god mu vrijednost isporučenih dobara i obavljenih usluga prelazi navedeni prag, a najmanje tri godine.
Upis u Registar obveznika PDV-a povoljna je odluka ako vam je u interesu koristiti pretporez s ulaznih računa za nabavljeni materijal i opremu te ako imate velika ulaganja u poslovni prostor. Upis u Registar obveznika PDV-a mora biti ranijeg datuma od datuma računa za nabavljenu opremu.
Inače, u prvoj godini poslovanja, ovisno o djelatnosti koju ćete obavljati, sami procjenjujete očekujete li u prvoj godini vrijednost isporuka veću od 40.000,00 eura na godišnjoj razini. Ako procijenite da će opseg poslovanja biti manji od navedenog iznosa, nemate obvezu upisati se u Registar obveznika PDV-a.
Ako tijekom godine ostvarite isporuke veće od 40.000,00 eura, po zakonu ulazite u sustav PDV-a i trebate se registrirati u Poreznoj upravi.
Ako ste u sustavu PDV-a, imate pravo na odbitak pretporeza, a ako je u obračunskom razdoblju pretporez veći od porezne obveze, imate pravo na povrat razlike između plaćenog poreza i porezne obveze.
Pretporez je PDV po ulaznim računima, tj. onim računima koje ste platili svojim dobavljačima – režije, najam, nabava sirovina i materijala i sl.
Primjer:
Ako ste tijekom mjeseca po ulaznim računima imali 1000 eura priznatog pretporeza, a pritom ste po izlaznim računima (računima koje vi ispostavljate svojim kupcima za obavljene usluge ili isporučena dobra) imali 1500 eura naplaćenog PDV-a, tada na temelju mjesečnog obračuna PDV-a imate obvezu njegova podmirivanja u iznosu od 500 eura.
Naplaćeni PDV po izlaznim računima 1500 eura
– Priznati PDV po ulaznim računima 1000 eura
= 500 eura
U suprotnome, postojala bi preplata PDV-a za obračunski mjesec te biste mogli od Porezne uprave tražiti povrat preplaćenog poreza ili ostaviti iznos preplate kao predujam za idući mjesec.
Tko može koristiti ovu pogodnost?
Porezni obveznik sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, prebivalištem ili uobičajenim boravištem u Republici Hrvatskoj čija vrijednost isporuka dobara i usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 2.000.000 eura bez PDV-a, može obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke.
To znači da ste obvezni obračunati i platiti PDV tek nakon što se ispostavljeni račun i naplati, a isto vrijedi i za odbitak pretporeza, koji ćete moći sebi priznati tek nakon što platite račun svom dobavljaču.
Primjer:
Ako u siječnju izdate fakturu kupcu na iznos od 125.000 eura (osnovica 100.000 eura + PDV 25.000 eura), a kupac je plati tek u svibnju, po ovom načinu obračuna PDV-a morat ćete platiti PDV od 25.000 eura tek do kraja lipnja.
U slučaju da ne možete koristiti ovu pogodnost pa ste u obvezi plaćanja PDV-a po ispostavljenim računima, tada bi tih 25.000 eura PDV-a trebalo platiti do kraja veljače s obzirom na to da se PDV po ispostavljenim računima plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec (ako ste mjesečni obveznik PDV-a).
Kriterij za tromjesečni obračun:
- Vrijednost isporučenih dobara i usluga, uključujući PDV, u prethodnoj godini manja od 110.000,00 eura.
U tom slučaju obračunska razdoblja su od prvog do posljednjeg dana u tromjesečju (tromjesečni obveznici).
Navedeno se ne primjenjuje na isporuke dobara ili obavljanje usluga unutar Europske unije te na stjecanje dobara ili usluga unutar Europske unije. Ako obavljate neku uslugu u zemlji Europske unije, za taj mjesec morate PDV obračunati na mjesečnoj razini.
Ostale obaveze, članarine i doprinosi
Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori
Plaćaju ga obrtnici. Doprinos komori u mjesečnom iznosu ne može biti viši od 1,9% osnovnog osobnog odbitka iz dohotka i za 2023. godinu iznosi 10.08 eura kuna.
Uplaćuje se kvartalno, u rokovima dospijeća prema sljedećem rasporedu:
Članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK)
Članice Hrvatske gospodarske komore plaćaju članarinu i doprinos na temelju grupe u koju spadaju. Postoje tri grupe i ovise o visini ukupne aktive, ukupnim prihodima i broju zaposlenih.
Kriteriji za razvrstavanje utvrđuju se na osnovi podataka iz godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu godinu.
Mikro i mali poduzetnici (1.kategorija) ne moraju plaćati članarinu, a srednji i veliki (2. i 3. kategorija) obvezni su plaćati članarinu i to na sljedeći način:
1. Kategorija
Tvrtke iz ove kategorije više nisu obvezne plaćati članarinu, ali se mogu odlučiti za dobrovoljno plaćanje.
Prvu skupinu čine članice koje ne prelaze dva od sljedeća tri kriterija:
- Ukupna aktiva 995.421,06 EUR,
- Ukupni prihodi 1.990.842,13 EUR
- Broj zaposlenih do 50.
Dobrovoljna članarina iznosi 20 EUR mjesečno.
2. Kategorija
Druga kategorija obuhvaća članove Komore koji prelaze dva od navedena tri kriterija:
- Ukupna aktiva: 995.421,06 EUR,
- Ukupni prihodi: 1.990.842,13 EUR,
- broj zaposlenika: od 50
Iznos mjesečne članarine iznosi 143,74 EUR
3. Kategorija
Treću kategoriju čine članice koje prelaze dva od tri navedena kriterija:
- Ukupna aktiva; 3.981.684,25 EUR,
- Ukupni prihodi: 7.963.368,50 EUR,
- broj zaposlenika: 250
Iznos mjesečne članarine iznosi 527,31 EUR.
U HGK-a se mogu dobrovoljno učlaniti ustanove i druge pravne osobe koje obavljaju društvenu djelatnost, profesionalna i strukovna udruženja, znanstvene i obrazovne institucije, udruge te pravne i fizičke osobe koje svojim radom mogu doprinijeti obavljanju djelatnosti Komore.
Članice Komore osnovane i upisane u sudski registar nakon 1.1.2020. godine oslobođene su plaćanja članarina u razdoblju godine dana od dana osnivanja. Članstvo u Komori i obveza plaćanja članarine prestaje brisanjem upisa subjekta iz sudskog registra nadležnog trgovačkog suda. Članarina se plaća mjesečno, do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec.
Naknada za opće korisne funkcije šuma
Obveznici plaćanja naknade su pravne i fizičke osobe obveznici poreza na dobit, odnosno dohodak, koje ostvaraju ukupni godišnji prihod, odnosno primitak veći od 1.000.000,00 eura.
Naknada se plaća u visini 0,024% od ukupnog prihoda/primitka.
Poslove obračuna i naplate naknade u ime Ministarstva poljoprivrede obavlja Financijska agencija. Naknada se plaća kao predujam tromjesečno, a razlika se utvrđuje godišnjim obračunom od 1. siječnja do 31. prosinca na posebnom obrascu i dostavlja FINA-i do 30. travnja tekuće godine za prethodnu godinu.
Spomenička renta
Spomenička renta plaća se po četvornom metru korisne površine poslovnog prostora (direktna spomenička renta), a samo neke djelatnosti prema ukupnom prihodu (indirektna spomenička renta).
- Direktnu spomeničku rentu plaćaju fizičke i pravne osobe koju su obveznici plaćanja poreza na dohodak ili poreza na dobit, a obavljaju gospodarsku djelatnost u nepokretnom kulturnom dobru pojedinačno zaštićenom ili na području kulturno-povijesne cjeline.
- Indirektnu spomeničku rentu plaćaju samo određene djelatnosti i to po stopi 0,05% na ukupan prihod.
Članarina turističkim zajednicama
Obveznici plaćanja su pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti definirane člankom 5. Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (izdvojene su po NKD 2007.).
Osnovica za obračun članarine je ukupan prihod ostvaren od djelatnosti za koje je propisana obveza plaćanja članarine.
Članarina se plaća po stopama propisanim za pojedine razrede turističkog mjesta, a uplaćuje se mjesečno do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec i to u visini jedne dvanaestine osnovice po obračunu poslovnog rezultata za prethodnu godinu.
Konačni obračun članarine podnosi se na Obrascu TZ u rokovima za podnošenje prijave poreza na dohodak, odnosno dobit.