Erste Group snažno nastavio u prvoj polovici 2016.: neto dobit 841,7 mil. eura, stopa osnovnog redovnog kapitala 13,3% te nastavak ubrzanog tempa poboljšanja kvalitete imovine

"Uz dobit od preko 800 milijuna eura, sa zadovoljstvom predstavljamo najbolji polugodišnji rezultat u povijesti naše tvrtke. Naša stopa osnovnog redovnog kapitala od 13,3% je uvjereno iznad potrebne razine te odražava našu snažnu kapitalnu bazu. Ona nam ujedno omogućava da budemo opušteni kada gledamo nedavne rezultate tzv. stres testova. Napredak u kvaliteti naše imovine također je zadovoljavajući. Gotovo 17-postotno smanjenje volumena nenaplativih kredita predstavlja najizraženiji napredak bilo kojeg polugodišnjeg razdoblja. Kao posljedica toga, od početka godine stopa nenaplativih kredita pala je sa 7,1% na 5,8%.

Međutim, poslujemo u okviru ekonomskog i političkog okruženja u Europi nad kojim se nadvila sjena nesigurnosti, u kojem su banke godinama opterećene posebnim porezima, te u kojem su u modi političke intervencije u cjenovne politike privatnog sektora, dok se banke istovremeno suočavaju sa zahtjevima da povećaju kapital bržim tempom.

Politika nultih i čak negativnih kamatnih stopa Europske središnje banke – koja je uvjetovana političkim neophodnostima – opterećuje ne samo povrat na investicije naših klijenata, već i naš operativni rezultat. Taj je rezultat ujedno i pod pritiskom stalno rastućih regulatornih troškova. Solidan gospodarski rast na našim ključnim tržištima u srednjoj i istočnoj Europi, zajedno sa snažnom potražnjom za kreditima građanstvu, nisu bili dovoljni da u potpunosti neutraliziraju ovaj trend.

Bez obzira na to, zadovoljni smo svojim konačnim rezultatom u prvoj polovici ove godine, pogotovo stoga što su sve banke kćeri pridonijele ovom postignuću. Uvjereni smo da ćemo uspjeti održati pozitivan trend u svom poslovanju s klijentima, između ostalog i zbog daljnjih ulaganja u naše uspješne projekte digitalizacije. Iz tog smo razloga stopu povrata na materijalni kapital za cijelu 2016. godinu revidirali naviše – unatoč izazovima –  na preko 12%", rekao je Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Group Bank AG.

Izdvajamo

Račun dobiti i gubitka: usporedba razdoblja od siječnja do lipnja 2016. s razdobljem od siječnja do lipnja 2015.; bilanca: usporedba stanja na dan 30. lipnja 2016. sa stanjem na dan 31. prosinca 2015.

U izazovnom okruženju karakteriziranog trajno niskim kamatnim stopama, neto prihodi od kamata uglavnom su ostali stabilni te su iznosili 2.194,1 milijuna eura (-0,8%; 2.211,9 milijuna eura) zahvaljujući umjerenom rastu kreditiranja. Neto prihodi od naknada i provizija smanjili su se na 884,9 milijuna eura (+3,5%; 917,4 milijuna eura), uglavnom kao posljedica nižih prihoda od poslovanja s vrijednosnim papirima i platnih usluga. Neto rezultat od trgovanja i fer vrijednosti pao je na 107,5 milijuna eura (136,5 milijuna eura) uslijed neponavljanja pozitivnih jednokratnih učinaka i negativnog rezultata fer vrijednosti. Operativni prihodi pali su na 3.316,6 milijuna eura (-2,4%; 3.399,4 milijuna eura). Opći administrativni troškovi porasli su na 1.980,3 milijuna eura (+4,4%; 1.896,8 milijuna eura) što je uglavnom posljedica knjiženja većine očekivanih doprinosa u 2016. u sheme za osiguranje uloga u ukupnom iznosu od 79,3 milijuna eura (38,8 milijuna eura) unaprijed i višim troškovima rada od 1.152,7 milijuna eura (1.113,9 milijuna eura). To je rezultiralo padom operativnog rezultata na 1.336,3 milijuna eura (-11,1%; 1.502,6 milijuna eura). Omjer troškova i prihoda iznosio je 59,7% (55,8%). Dobici po osnovi financijske imovine i obveza koje se ne mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (neto) uključuju neto dobitak od prodaje dionica tvrtke VISA Europe u iznosu od 138,7 milijuna eura.

Neto gubitak od umanjenja vrijednosti financijske imovine koja se ne mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak pao je na 25,8 milijuna eura ili za 4 bazna boda u odnosu na prosječne kredite klijenata (-93,1%; 373,9 milijuna eura ili 58 baznih bodova) što je posljedica znatnog pada nenaplativih kredita i povećanja prihoda od oporavka već otpisanih kredita u Rumunjskoj i Mađarskoj. Udio nenaplativih kredita dodatno se popravio na 5,8% (7,7%). Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama iznosila je 65,6% (68,2%).

Ostali operativni rezultat iznosio je -192,2 milijuna eura (-200,6 milijuna eura), što uključuje očekivane troškove godišnjih uplata u sanacijske fondove u iznosu od 64,6 milijuna eura (55,2 milijuna eura). Bankarski porezi i porezi na financijske transakcije smanjili su se na 107,6 milijuna eura (137,2 milijuna eura), što se može pripisati značajnom smanjenju mađarskih bankarskih poreza na 38,2 milijuna eura (65,5 milijuna eura). U Austriji, bankarski porezi u iznosu od 57,1 milijuna eura zadržali su se na otprilike istoj razini kao i prethodne godine dok su u Slovačkoj iznosili 12,3 milijuna eura (11,6 milijuna eura).

Uslijed nižih doprinosa od prihoda štedionica pokrivenih sustavom među-jamstava, manjinski interes pao je na 146,2 milijuna eura (203,4 milijuna eura). Neto rezultat raspoloživ vlasniku matičnog društva porastao je na 841,7 milijuna eura (487,2 milijuna eura).

Ukupni kapital porastao je na 16,0 milijardi eura (14,8 milijardi eura). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja prema CRR-u, redovni osnovni kapital (CET1, Basel 3 postupan) porastao je na 13,4 milijarde eura (12,1 milijarde eura); ukupna prihvatljiva vlastita sredstva (Basel 3 postupan) iznosila su 18,9 milijarde eura (17,6 milijarde eura). Polugodišnja dobit uključena je u gore navedene iznose. Ukupni rizik, odnosno, rizikom ponderirana aktiva, uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik (Basel 3 postupan) porastao je na 101,0 milijardu eura (98,3 milijarde eura). Stopa osnovnog redovnog kapitala (CET1, Basel 3 postupan) iznosila je 13,3% (12,3%) a stopa regulatornog kapitala (Basel 3 postupan) iznosila je 18,7% (17,9%).

Ukupna imovina porasla je na 204,5 milijarde eura (199,7 milijarde eura). Krediti i potraživanja od klijenata (neto) umjereno su porasli na 127,4 milijarde eura (+1,2%; 125,9 milijarde eura). Vrijednosnice u posjedu radi trgovanja porasle su na 10,4 milijarde eura (8,7 milijarde eura). Što se tiče pasive, depoziti banaka porasli su na 16,4 milijarde eura (14,2 milijarde eura) a depoziti klijenata porasli su na 130,4 milijarde eura (127,9 milijarde eura). Dužnički vrijednosni papiri, mahom obveznice i hipotekarne obveznice, pali su na 28,0 milijardi eura (29,7 milijarde eura). Omjer kredita i depozita iznosio je 97,7% (98,4%).

Izgledi

Očekuje se operativno okruženje pogodno za kreditnu ekspanziju. Na svim većim tržištima u srednjoj i istočnoj Europi, uključujući Austriju, očekuje se realni rast BDP-a između 1,4% i 4,1% zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji.

U 2016. očekuje se povrat na materijalni kapital (ROTE) od preko 12% koji će poduprijeti kontinuiranu isplatu dividende. Faktori potpore uključuju nastavak rasta kreditiranja kao i daljnje poboljšanje kvalitete imovine u benignom okruženju rizika. Od negativnih utjecaja prisutno je okruženje kontinuirano niskih kamata koje utječe na operativni prihod grupe kao i niži operativni rezultat u Mađarskoj (niži volumen) i Rumunjskoj (nakon ponovnog vrednovanja imovine). Očekuje se da će bankarski nameti u 2016. (koji se sastoje od bankarskih poreza, poreza na financijske transakcije, sanacijskih fondova i doprinosa za fondove za osiguranje uloga) iznositi oko 360 milijuna eura prije oporezivanja, prije potencijalne jednokratne uplate bankarskog poreza u Austriji (ukoliko Parlament odobri Vladin prijedlog) u iznosu od oko 200 milijuna eura. Dodatna jednokratna uplata bankarskog poreza u Austriji u 2016. rezultirala bi održivim smanjenjem s oko 130 milijuna eura na oko 20 milijuna eura godišnje prije oporezivanja od 2017. godine nadalje. Smjernica pretpostavlja da u drugoj polovini 2016. godine neće biti značajnih negativnih jednokratnih stavki.

Potencijalni rizici. Geopolitički rizici i globalni ekonomski rizici, učinak negativnih kamatnih stopa, inicijative zaštite potrošača. 

FINANCIJSKI PODACI