‟Erste Group je nakon prvih devet mjeseci 2017. ostvario neto dobit od 987,6 mil. eura. Očekivano, to je manje od 1.179,2 eura dobiti iz istog razdoblja prošle godine, na koju je pozitivno utjecao jednokratni učinak prodaje udjela u VISA Europe. Zadovoljni smo svojim najnovijim rezultatima, koji su ostvareni zajedničkim učinkom solidne stope rasta kredita od 5,6%, povijesno niskih troškova rizika (sedam baznih bodova) i iznimne kvalitete naše imovine, pri čemu je udio loših kredita dodatno pao na 4,3%, što je njihova najniža razina od 2008. godine.

Depoziti su nastavili neometano rasti, i to po iznimno visokoj stopi od 7,5% unatoč niskim kamatama koje nisu stimulativne za štediše. Naši ukupni depoziti porasli su tako na 148,4 mlrd. eura, čime se nastavlja njihov ključni doprinos odličnoj likvidnosti i kreditnom potencijalu Erste Groupa. I dalje smo dobro kapitalizirani, sa stopom redovnog osnovnog kapitala (CET1) krajem rujna 2017. na 12,8 %. Činjenica da su nam ove godine sve tri glavne agencije podignule svoje ocjene kreditnoga rejtinga dodatni je pokazatelj da mnogo toga radimo dobro. Posljednja je stigla ocjena agencije S&P, koja nam je ovaj tjedan za dugoročni kreditni rejting podignuta na ‟A”, uz pozitivnu prognozu.

Rezultati koje danas predstavljamo u potpunosti su u skladu s našim očekivanjima za 2017. i oni dokazuju da i u nastavku razdoblja niskih kamata možemo postizati stabilne rezultate, iako se srednjoročno do dugoročno ne možemo zadovoljiti stabilnošću. Brzina kojom se događaju transformacije u bankarstvu posljednjih godina je zapanjujuća. Očekivanja klijenata jako su narasla, a njihovi mobilni telefoni mnogima su postali važniji od poslovnica. Sve složeniji regulatorni okvir značajno je postrožio kapitalne zahtjeve i nametnuo veća ulaganja u informacijsku tehnologiju, ali nam je i povećao administrativni dio posla. U takvim novonastalim okolnostima možemo računati na svoj snažan položaj na tržištu Srednje i Istočne Europe, kao dijela Europe koji bilježi najdinamičniji rast, te na svoju fokusiranu digitalnu strategiju u osiguravanju dugoročnog uspjeha Erste Groupa. U godinama koje su pred nama, od investicija u kapacitete za upravljanje podacima te pokretanja i daljnjeg razvoja naše popularne digitalne platforme George i paralelnog kreiranja novih digitalnih proizvoda, očekujemo uštede i rast prihoda”, rekao je Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Group Bank AG.

IZDVOJENO

Račun dobiti i gubitka u prvih devet mjeseci ove godine uspoređen s istim razdobljem 2016.; stanje bilance na dan 30. rujna 2017. uspoređeno sa stanjem od 31. prosinca 2016.

Neto prihod od kamata smanjen je na 3.229,3 mil. eura (za 1,2% ili 3.267,5 mil. eura) unatoč rastu kreditiranja, uglavnom zbog manjeg prihoda od kamata na državne obveznice i smanjenog konačnog učinka. Neto prihod od naknada i provizija povećan je na 1.361,9 mil. eura (za 3,2% ili 1.319.8 mil. eura). Prihod od poslovanja s vrijednosnicama i od upravljanja imovinom značajno je porastao, dok je prihod od kreditiranja bio u padu. Neto rezultat od trgovanja smanjen je značajno na 139,3 mil. eura (za 36,3% ili 218,7 mil. eura). Dok je operativni prihod bio gotovo nepromijenjen na 4.936,9 mil. eura (pad za 0.5% ili 4.959,7 mil. eura), opći administrativni troškovi povećani su na 3.013,6 mil. eura (za 1,7% ili 2.963,0 mil. eura), u skladu s našim očekivanjima. Razlog tomu je povećanje ostalih administrativnih troškova, deprecijacije i amortizacije (za 1,7%, odnosno 3,9%), kao i veća izdvajanja za troškove zaposlenika u iznosu od 1.747,2 mil. eura (za 1,3% na 1.724,7 mil. eura). Ovdje su već uključena gotova sva prognozirana plaćanja za osiguranje depozita u 2017. godini, u iznosu od 74,7 mil. eura (83,4 mil. eura). Posljedično, operativni rezultat oslabio je na 1.923,4 mil. eura (za 3,7% ili 1.996,6 mil. eura). Omjer troškova i prihoda neznatno je porastao na 61% (s 59,7%).

Neto gubitak od umanjenja vrijednosti financijske imovine ostao je nizak na 71,5 mil. eura ili 7 baznih bodova prosječnog bruto kredita klijentima (prije 63,2 mil. eura ili 6 baznih bodova). Kao i prethodne godine, značajan dio prihoda od povrata već otpisanih kredita, većinom u Mađarskoj, imao je pozitivan učinak. Udio nenaplativih kredita dodatno je poboljšan na 4,3% (sa 4,9%). Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama ostala je gotovo nepromijenjena na 69,5% (69,1%).

Ostali operativni rezultat iznosio je -296,6 mil. eura (-252,4 mil. eura). Ova stavka uključuje godišnje doprinose za sanacijske mehanizme u iznosu od 65,6 mil. eura (64,6 mil. eura), poreze za bankarske i financijske transakcije u iznosu od 82,1 mil. eura (151,7 mil. eura) te troškove od 45 mil. eura za gubitke na kreditima klijentima uslijed presuda austrijskoga vrhovnog suda u vezi negativnih referentnih stopa.

Manjinski interes povećan je na 272,6 mil. eura (za 11% ili 245,6 mil. eura) uslijed porasta doprinosa od prihoda štedionica. Neto rezultat pripisiv vlasnicima matične tvrtke smanjen je na 987,6 mil. eura (za 16,2% ili 1.179,2 mil. eura), što je prvenstveno rezultat prodaje dionica u VISA Europe za 138,7 mil. eura (prije oporezivanja) u prethodnoj godini.

Ukupni kapital, ne uključujući instrumente dodatnog osnovnog kapitala (AT1), povećan je 17 mlrd. eura (sa 16,1 mlrd. eura). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja prema CRR-u, redovni osnovni kapital (CET1, Basel 3 postupan) povećan je na 14,2 mlrd. eura (13,6 mlrd. eura). Ukupna vlastita sredstva povećana su na 19,9 mlrd. eura (s 18,8 mlrd. eura). U gore navedene iznose uključena je polugodišnja nerevidirana dobit, ali ne i dobit trećeg tromjesečja. Uslijed neto otpuštanja u trećem tromjesečju, nisu odbijeni troškovi rizika. Ukupni rizik (rizikom ponderirana aktiva koja uključuje kreditni, tržišni i operativni rizik prema Baselu 3) je povećan na 110,8 mlrd. eura (sa 101,8 mlrd, eura). Stopa osnovnog redovnog kapitala (CET1, Basel 3) bila je na 12,8% (pad s 13,4%), a stopa ukupnog (regulatornog) kapitala (Basel 3) na 18% (18,5%).

Vrijednost ukupne imovine povećana je na 221,7 mlrd. eura (za 6,5%, s 208,2 mlrd. eura). Što se tiče aktive, gotovina i saldo gotovine porastao je na 22,1 mlrd. eura (s 18,4 mlrd. eura), krediti i potraživanja od kreditni institucija porasli su na 10,4 mlrd. eura (s 3,5 mlrd. eura). Krediti i potraživanja od klijenata porasli su na 138 mlrd. eura (za 5,6%, sa 130,7 mlrd. eura). Što se tiče pasive, depoziti banaka porasli su na 19,2 mlrd. eura (sa 14,6 mlrd. eura), a depoziti klijenata nastavili su rasti – pogotovo u Češkoj i Austriji, dosegnuvši 148,4 mlrd. eura (za 7,5%, sa 138 mlrd. eura). Omjer kredita i depozita iznosio je 93% (94,7%).

IZGLEDI ZA 2017. i 2018.

Očekuje se operativno okruženje pogodno za kreditnu ekspanziju. Procjenjuje se da će u 2018. BDP na temeljnim tržištima SIE regije na kojima posluje Erste Group, uključujući Austriju, realno rasti po stopi između 2 i 4 posto. Vjetar u leđa tom rastu prvenstveno će dolaziti od domaće potražnje, budući da će realan rast primanja i padajuća stopa nezaposlenosti podržati gospodarsku aktivnost u SIE. Očekuje se nastavak politika fiskalne discipline na cijelome području SIE.

Poslovna očekivanja. Erste Group potvrđuje očekivanu stopu povrata na materijalni kapital umanjen za nematerijalnu imovinu (ROTE) višu od 10% u 2017. godini te cilja na stopu ROTE višu od 10% u 2018. (temeljem prosječnog materijalnog kapitala u 2018.). Osnovna pretpostavka za 2018. jesu stabilni do niskorastući prihodi (temeljem procjene rasta kredita za više od 5% neto te povećanjem kamatnih stopa u Češkoj i Rumunjskoj), fiksni troškovi usklađeni s tečajem (+1%) uslijed smanjene procjene troškova vezanih uz projekte i povećanja troškova rizika, iako oni ostaju na povijesno niskim razinama).

Potencijalni rizici smjernicama. Učinak ekspanzivnih monetarnih politika središnjih banaka, koje traju duže nego što se očekivalo, a uključuju negativne kamatne stope; zatim politički rizici koji uključuju inicijative za zaštitu potrošača te geopolitički i globalni ekonomski rizici.