Istraživanje Erste Groupa: Prijeti li gospodarstvima regije SIE pregrijavanje?

• Gospodarstva nastavljaju brzo rasti u regiji SIE (očekuje se 3,3% u 2017.), a značajno poboljšani položaji tekućih računa platne bilance, u mnogim slučajevima čak i suficiti, upućuju na uravnotežena prije nego na pregrijana gospodarstva.
• Stope inflacije značajno su se povećale; mogle bi dosegnuti svoj vrhunac u ožujku i potom se korigirati u svim zemljama osim Rumunjske.
• Unatoč sve većoj inflaciji (u prosjeku +2 postotna boda), većina središnjih banaka regije SIE promatrat će razvoj situacije sve dok ona ne ostane iznad zadanog cilja duži period.
• Strože makrobonitetne politike, poput onih u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj mogle bi odgoditi potrebu za dizanjem kamata, zahvaljujući strožim kreditnim uvjetima.

Zbog mnoštva nedavnih snažnih makroekonomskih pokazatelja u srednjoj i istočnoj Europi, poput brzorastućih stopa inflacije, povećanja broja radnih mjesta na tržištima rada te snažne prerađivačke industrije, moglo bi se postaviti legitimno pitanje: prijeti li zemljama regije SIE gospodarsko pregrijavanje? Kako bi otkrili potencijalne rane znakove takve pojave, analitičari Erste Groupa koriste deficite tekućih računa platne bilance kao adekvatno mjerilo za otvorena gospodarstva poput onih u regiji SIE. Oni ističu da bi pogoršanje tekućih računa platne bilance označavalo pojavu neravnoteže u gospodarstvu. Trenutačno, izgleda da to nije slučaj.

„I s povijesnog i s fundamentalnog stajališta, salda na tekućim računima platne bilance u regiji izgledaju vrlo dobro. Prije krize, sve zemlje regije SIE imale su ogromne, čak i dvoznamenkaste, deficite na tekućim računima u odnosu na BDP. Dok deficiti na tekućim računima sami po sebi nisu problematični, uzevši u obzir da konvergentna gospodarstva moraju privući strani kapital, činjenica da su u SIE regiji deficiti bili pretjerani i često financirani dugovima, povećala je ranjivost tih gospodarstava tijekom financijske krize 2008. i 2009. godine.

No nakon nje su se gospodarstva SIE regije uravnotežila i ostvarila značajna poboljšanja što se tiče salda na tekućim računima. U Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Sloveniji i Slovačkoj saldo je čak prešlo u suficit. Promjenu stanja najvećim dijelom uzrokovao je pozitivan razvoj trgovinske bilance. Niže cijene dobara i snažniji priljev novca iz EU fondova također su doprinijeli boljoj poziciji na tekućim računima“, objašnjava Juraj Kotian, Direktor makroekonomskih istraživanja za SIE u Erste Groupu.

Stope inflacije su se značajno povećale, no očekuje se da će većina središnjih banaka promatrati situaciju.

Stopa inflacije u SIE regiji značajno se povećala - u prosjeku za 2 postotna boda od rujna 2016. godine. No povećanje je velikim dijelom bilo očekivano i nije povezano s pritiscima na strani potražnje; nagli obrat u cijenama nafte i energenata uzrokovala je abnormalno niska baza u prvom kvartalu 2016., a ne nagli porast u proteklih nekoliko mjeseci. Stope inflacije su ili dosegle ili se približile zadanom cilju u Češkoj, Mađarskoj, Poljskoj i Sloveniji te bi mogle rasti i u ožujku, no očekuje se korekcija zbog smanjenja baznog učinka uzrokovanog niskim cijenama nafte u prvom kvartalu 2016. godine. Zbog toga Ersteovi analitičari ne očekuju ishitrene reakcije središnjih banaka i skoro podizanje kamatnih stopa. „Očekujemo da će središnje banke promatrati situaciju i da neće djelovati dok se temeljna inflacija ne smiri iznad postavljenog cilja ili dok ne ostane unutar sigurnih granica“, ističe Zoltan Arokszallasi, glavni analitičar u odjelu Makroekonomskih istraživanja za SIE.

Srbija je jedina zemlja u regiji SIE u kojoj analitičari ove godine očekuju podizanje kamata (uzrok je i reakcija na FED-ovo podizanje kamata zbog velike prisutnosti američkih investitora na srpskom tržištu obveznica). U Rumunjskoj bi se mogla podići samo stopa za prekonoćne depozite kako bi se stope na tržištu novca približile referentnoj kamati. Najsnažnije djelovanje monetrne polike kao reakcija na višu inflaciju očekujemo u Češkoj. „Očekujemo da će Češka nacionalna banka napustiti svoju deviznu politiku i izbjeći daljnji dotok spekulativnog vrućeg novca. Jača češka kruna bi u srednjem roku trebala postrožiti monetarne uvjete u ovom izvozno-orijentiranom gospodarstvu i pomoći ukrotiti inflaciju“, zaključuje Zoltan Arokszallasi.

Prvi krug monetarnog stezanja odvit će se putem strožih makrobonitetnih politika

Prije nego središnje banke u SIE regiji odluče podići kamatne stope, Ersteovi analitičari očekuju kreditna postroženja putem strožih makrobonitetnih politika. Neke inicijative su već pokrenute u Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj, gdje su regulatori zatražili veće pologe za hipoteke te niže omjere zajmova u odnosu na vrijednost imovine i niže omjere otplate duga u odnosu na prihod.

Izgledi za 2017.

• Očekuje se da će rast u regiji SIE ubrzati na 3,3% (3% u 2016.), vođen domaćom potražnjom. Potrošnja kućanstava trebala bi ostati okosnica ovog rasta, dok bi se investicijska aktivnost mogla oporaviti nakon loše 2016. godine, prvenstveno zbog EU fondova.
• Stopa inflacije trebala bi se u 2017. povećati za više od 2 postotna boda u usporedbi s 2016., s vrhuncem u ožujku (zbog baznog učinka). Nakon toga bi inflacija u zemljama SIE regije trebala ostati na umjerenoj razini ili se čak smanjiti, osim u Rumunjskoj, gdje je inflacija održavana na niskoj razini zahvaljujući smanjenju neizravnih poreza. Sa slabljenjem tog efekta, stopa inflacije u Rumunjskoj će završiti na znatno većim razinama do kraja godine, u odnosu na razine gdje se trenutačno nalazi.Bilance tekućih računa pogoršat će se minimalno (u prosjeku 0,4% BDP-a) i regija bi trebala ostati u blažem suficitu (0,2% BDP-a). Unutar regije SIE, Rumunjska bi trebala iskusiti najjače povećanje deficita na tekućem računu (za oko 1 postotnog boda do 3,3% BDP-a), no taj efekt trebao bi biti obuzdan zbog pooštravanja fiskalnih mjera iduće godine, s obzirom na to da bi Europska Komisija mogla aktivirati proceduru prekomjernog deficita (EDP) za Rumunjsku u 2018. zbog prekoračenja deficita od 3%.
• Valute SIE regije nastavit će međusobno odstupati u vrijednostima u nadolazećim kvartalima. Do kraja godine, dvije bi mogle ojačati u odnosu na euro, a tri oslabjeti. Češka kruna mogla bi ostvariti najveći potencijal nakon ukidanja ograničenja najviše vrijednosti tečaja u odnosu na euro, no pretjerano visok broj dugih pozicija u krunama koje je potrebno zatvoriti mogao bi ograničiti dobitke ili čak uzrokovati velike korekcije. Analitičari predviđaju i moguću aprecijaciju poljskog zlota u odnosu na euro do kraja godine, a poljsko tržište moglo bi iskusiti prvo povećanje referentne kamate u prvoj polovici 2018. godine. U Rumunjskoj i Mađarskoj, gdje su nacionalne banke zagovornice niskih referentnih stopa, valute bi mogle blago i oslabjeti, što nacionalne banke neće previše zabrinjavati, s obzirom da je to trenutačno poželjan ishod.