Erste Group - rezultati u prvih šest mjeseci 2018.:
Snažna neto dobit od 774 milijuna eura temeljena na boljem operativnom rezultatu i povoljnom okruženju rizika

“U prvih šest mjeseci ove godine, Erste Group je ostvario jedan od svojih najboljih rezultata ikada, s rastom neto dobiti od 24% na godišnjoj razini, na 774 milijuna eura. Tome su pridonijeli rast neto prihoda od kamata u iznosu od 3,3 % te rast prihoda od naknada u iznosu od 5,3%, zadržavanje troškova rizika na niskim razinama i smanjenje omjera troškova i prihoda sa 64,3% na 58,8% u drugom tromjesečju.

Nastavak tog pozitivnog trenda operativnog rezultata očekujemo i u drugoj polovici 2018. na temelju kontinuirano dobrih rezultata gospodarstava u SIE, uz niske stope nezaposlenosti, realni rast plaća i sve veću ekonomsku konkurentnost,” rekao je Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Group Bank AG.

Izdvojeno

Dobit i gubitak: rezultati za razdoblje od siječnja do lipnja 2018. uspoređeni su s rezultatima za razdoblje od siječnja do lipnja 2017., a stanje bilance na dan 30. lipnja 2018. uspoređeno je sa stanjem bilance na dan 31. prosinca 2017.

Neto prihod od kamata porastao je – ponajviše u Češkoj i Rumunjskoj –  na 2.213,8 milijuna eura (+3,3%; 2.143,0 milijuna eura). Neto prihodi od naknada i provizija porasli su na 959,3 milijuna eura (+5,3%; 910,9 milijuna eura), ponajviše uslijed rasta prihoda od platnih usluga, upravljanja imovinom i kreditiranja. Dok se neto rezultat od trgovanja znatno smanjio na 11,9 milijuna eura (102,9 milijuna eura), pojedinačna stavka dobici i gubici od financijskih instrumenata, mjereni po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak, poboljšana je na 66,6 milijuna eura (4,5 milijuna eura). Operativni prihod porastao je na 3.374,1 milijuna eura (+2,5%; 3.292,8 milijuna eura). Povećanje općih administrativnih troškova na 2.076,5 milijuna eura (+3,6%; 2.003,5 milijuna eura) uglavnom se može pripisati većim izdvajanjima za troškove zaposlenih u iznosu od 1.216,7 milijuna eura (+5,7%; 1.151,3 milijuna eura). Deprecijacija i amortizacija blago su porasle (+1,8%), a administrativni troškovi ostali su gotovo nepromijenjeni (+0,5%). Ostali administrativni troškovi uključuju uknjižbu gotovo svih očekivanih cjelogodišnjih depozitnih uplata osiguranja za 2018. u iznosu od 80,2 milijuna eura (68,6 milijuna eura). Ukupno gledano, operativni rezultat bio je nešto viši i iznosio je 1.297,6 milijuna eura (+0,7%; 1.289,3 milijuna eura). Omjer troškova i prihoda porastao je na 61,5% (60,8%).

Rezultat umanjenja vrijednosti od financijskih instrumenata iznosio je 73,2 milijuna eura ili prilagođen za neto izdvajanje obveza i jamstava -12 baznih bodova prosječnih bruto kredita klijenata (neto rezervacije u iznosu od 104,3 milijuna eura ili 15 baznih bodova) zbog neto otpuštanja uslijed poboljšane kvalitete imovine. To je posljedica značajnog pada stanja rezervacija i otpuštanja rezervacija za kreditno poslovanje u gotovo svim segmentima, a ponajviše u Hrvatskoj i Austriji. Udio nenaplativih kredita ponovno je poboljšan na 3,6 % (4,0 %). Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama povećala se na na 72,0% (68,8%).

Ostali operativni rezultat iznosio je -204,6 milijuna eura (-209,8 milijuna eura). To uključuje troškove godišnjih uplata u sanacijske fondove u iznosu od 71,3 milijuna eura (65,4 milijuna eura). Bankarski porezi i porezi na financijske transakcije povećali su se – ponajviše u Mađarskoj i Slovačkoj – na 63,0 milijuna eura (59,4 milijuna eura), što uključuje i 13,8 milijuna eura (13,3 milijuna eura) bankarskih poreza u Mađarskoj knjiženih unaprijed za cijelu financijsku godinu. Ostali porezi smanjeni su na 6,5 milijuna eura (11,9 milijuna eura).

Manjinski troškovi blago su se smanjili na 165,5 milijuna eura (-2,1%; 169,1 milijuna eura).. Neto rezultat pripisiv vlasnicima matice povećan je na 774,3 milijuna eura (+24,0%; 624,7 milijuna eura).

Ukupni kapital, ne uključujući instrumente dodatnog osnovnog kapitala (AT1), smanjen je na 16,7 milijardi eura (17,3 milijardi eura). Prelazak na novi standard financijskog izvještavanja IFRS 9 od 1. siječnja 2018. za posljedicu je imao smanjenje ukupnog kapitala za 0,7 milijardi eura. Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja prema CRR-u, redovni osnovni kapital (CET1, Basel 3 u prijelaznom razdoblju) iznosio je 14,7 milijardi eura (14,7 milijardi eura), a ukupna vlastita sredstva (Basel 3 u prijelaznom razdoblju) iznosila su 20,1 milijardi eura (20,3 milijardi eura). Dobit iz prvih šest mjeseci uključena je u sve navedene iznose. Ukupni rizik (rizikom ponderirana aktiva, uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik; Basel 3 u prijelaznom razdoblju) povećao se na 116,3 milijardi eura (110,0 milijardi eura). Stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1, Basel 3 u prijelaznom razdoblju) iznosila je 12,6% (13,4%), a stopa regulatornog kapitala (Basel 3 u prijelaznom razdoblju) iznosila je 17,4% (18,5%).

Ukupna imovina povećana je na 229,9 milijardi eura (+4,2%; 220,7 milijardi eura). Na strani imovine, novac i novčana sredstva smanjili su se na 16,9 milijarde eura (21,8 milijarde eura), dok su se krediti i potraživanja od kreditnih institucija povećali na 17,1 milijarde eura (9,1 milijarde eura). Krediti i potraživanja od klijenata porasli su na 144,7 milijardi eura (+3,7%; 139,5 milijardi eura). Što se tiče obveza, depoziti banaka povećali su se na 17,9 milijardi eura (16,3 milijardi eura), a depoziti klijenata ponovo su porasli – posebno u Austriji, Češkoj i Slovačkoj – na 156,8 milijardi eura (+3,9%; 151,0 milijardi eura). Omjer kredita i depozita iznosio je 92,3% (92,4 %).

Predviđanja

Očekuje se da će operativno okruženje pogodovati kreditnoj ekspanziji. U 2018. očekuje se realni rast BDP-a između 3% i 4% na ključnim tržištima Erste Groupa u regiji SIE, uključujući Austriju. On bi prvenstveno trebao biti potaknut snažnom domaćom potražnjom, pri čemu će realni rast plaća i pad nezaposlenosti podržavati ekonomsku aktivnost u SIE. Očekuje se da će fiskalna disciplina biti održavana diljem SIE.

Poslovni izgledi. Cilj Erste Groupa je ostvariti povrat na materijalni kapital (ROTE) od preko 10 % u 2018. godini (na osnovi prosječnog materijalnog kapitala u 2018.). Temeljne pretpostavke su blagi rast prihoda (pod pretpostavkom da će neto rast kredita biti 5%+ i da će u Češkoj i Rumunjskoj rasti kamate), blagi pad troškova uslijed nižih troškova povezanih s projektima te zadržavanje troškova rizika na povijesno niskim razinama.

Rizici za smjernice. Utjecaj neočekivanih kretanja kamata, političke ili regulatorne mjere protiv banaka, geopolitički rizici i globalni ekonomski rizici.