Operativna dobit Erste Groupa dosegnula je najvišu razinu u posljednjih pet godina zbog snažne makroekonomske pozadine
"Vrlo smo zadovoljni s neto dobiti od 731,9 mil. eura koju smo ostvarili u prvoj polovici ove godine – radi se o snažnom rezultatu. To je posebno snažan rezultat jer se temelji na podlozi koju čine solidni ključni pokazatelji, od operativnih prihoda i operativnih troškova do troškova rizika, našeg kapitala i likvidnosti. Naravno, uvijek ima prostora za poboljšanje kada se radi o ključnim pokazateljima uspješnosti – no krećemo se u dobrom smjeru," rekao je Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Group Bank AG.
"Dobar makroekonomski rast u našoj regiji, koja je i dalje generator snažnog rasta u Europskoj uniji, odražava se i u povećanju volumena naših kredita klijentima na 155,3 mlrd. eura, što predstavlja povećanje od preko 7 posto u usporedbi s istim šestomjesečnim razdobljem prošle godine. Međutim, povećanje depozita naših klijenata od 8 posto, na 169,7 mlrd. eura, pomalo me zabrinjava s obzirom da se nastavlja okruženje niskih kamatnih stopa – jer depoziti ipak nisu temelj na kojem naši klijenti mogu graditi svoju financijsku dobrobit. Stoga će u nadolazećim godinama jedan od naših glavnih zadataka biti razvijanje atraktivnih i adekvatno rizičnih investicijskih proizvoda," dodao je Treichl.
"Trenutni uvjeti navode nas da se osjećamo sigurni da ćemo ostvariti ciljeve koje smo postavili za našu 200. godišnjicu: rast prihoda po stopi većoj od rasta troškova, kontinuirano niski troškovi rizika, te solidan povrat na kapital od iznad 11 posto."
Izdvojeno
Financijski rezultati u razdoblju od siječnja do lipnja 2019. godine u usporedbi s onima u razdoblju od siječnja do lipnja 2018. godine i bilančne pozicije od 30. lipnja 2019. u usporedbi s onima od 31. prosinca 2018.
Neto prihodi od kamata povećali su se – uglavnom u Češkoj, ali i na drugim ključnim tržištima – na 2.329,7 milijuna eura (2.213,8 milijuna eura). Neto prihod od naknada i provizija porastao je na 980,4 milijuna eura (959,3 milijuna eura), prvenstveno na osnovi platnih usluga i kreditiranja. Dok se neto rezultat trgovanja značajno popravio na 310,1 milijun eura (11,9 milijuna eura), dobici/gubici iz financijskih instrumenata mjerenih po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak smanjili su se na 140,1 milijuna eura (66,6 milijuna eura), pri čemu su obje stavke bile pod utjecajem vrednovanja. Operativni prihod povećan je na 3.592,9 milijuna eura (+6,5%; 3.374,1 milijun eura). Povećanje općih administrativnih troškova na 2.146,0 milijuna eura (+3,3%; 2.076,5 milijuna eura) najvećim je dijelom posljedica povećanja troškova zaposlenih na 1.255,9 milijuna eura (+3,2%; 1.216,7 milijuna eura). Ostali administrativni troškovi uključuju gotovo sve doprinose za sustave osiguranja depozita koji se 2019. godine očekuju u iznosu od 92,9 milijuna eura (80,2 milijuna eura). Povećanje amortizacije i deprecijacije na 264,6 milijuna eura (232,3 milijuna eura) može se pripisati prvoj primjeni novog standarda financijskog izvješćivanja za zajmove (MSFI 16) od 1. siječnja 2019. godine, dok je odgovarajući pozitivan učinak zabilježen u ostalim administrativnim troškovima. Sveukupno, operativni rezultat povećao se na 1.446,9 milijuna eura (+11,5%; 1.297,6 milijuna eura), a omjer troškova i prihoda na 59,7% (61,5%).
Zbog neto otpuštanja potaknutog nastavkom solidne kvalitete aktive, rezultat umanjenja vrijednosti koja proizlazi iz financijskih instrumenata iznosio je 42,8 milijuna eura ili, usklađeno za neto alokaciju rezervacija za obveze i dana jamstva, 2 bazna boda prosječnih bruto kredita klijentima (73,2 milijuna eura ili -12 baznih bodova). To je uglavnom rezultat značajnog prihoda od povrata već otpisanih kredita, prvenstveno u Češkoj i Mađarskoj, kao i oslobađanja rezervacija za obveze i jamstva u Austriji, Češkoj i Rumunjskoj. Udio nenaplativih kredita dodatno se poboljšao na 2,8% (3,2%), a pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama na 75,4% (73,4%).
Ostali operativni rezultat iznosio je -351,0 milijuna eura (-204,6 milijuna eura). Pogoršanje se može pripisati rezervacijama u iznosu od 150,8 milijuna eura za gubitke koji se očekuju od odluke Vrhovnog suda Rumunjske vezano uz poslovne aktivnosti lokalne podružnice. Troškovi godišnjih doprinosa za sanacijske fondove koji su uključeni u ovu stavku povećali su se – posebice u Češkoj – na 76,3 milijuna eura (71,3 milijuna eura). Bankarski i transakcijski porezi blago su porasli na 64,7 milijuna eura (63,3 milijuna eura), uključujući 12,6 milijuna eura (13,8 milijuna eura) u mađarskim bankarskim porezima koji su objavljeni unaprijed za cijelu financijsku godinu. Ostali porezi bili su gotovo nepromijenjeni i iznose 6,4 milijuna eura (6,5 milijuna eura).
Manjinski interes povećan je zbog znatno boljih rezultata štedionica na 205,2 milijuna eura (165,5 milijuna eura). Neto rezultat pripisiv vlasnicima matice smanjio se na 731,9 milijuna eura (774,3 milijuna eura).
Ukupni kapital, ne uključujući instrumente dodatnog osnovnog kapitala (AT1), porastao je na 18,2 milijarde eura (17,9 milijardi eura). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja u skladu s CRR-om, redovni osnovni kapital (CET1, konačni) iznosio je 16,1 milijardu eura (15,5 milijardi eura), a ukupna vlastita sredstva (konačna) iznosila su 21,9 milijardi eura (20,9 milijardi eura). Privremena dobit uključena je u navedene brojke. Ukupni rizik – rizikom ponderirana aktiva, uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik (CRR, konačni) – povećan je na 118,8 milijardi eura (115,4 milijarde eura). Stopa redovnog osnovnog kapitala (CET1, konačna) iznosila je 13,5% (13,5%), a stopa ukupnog kapitala 18,3% (18,1%).
Ukupna imovina povećana je na 248,3 milijarde eura (236,8 milijardi eura). Što se tiče aktive, gotovina i saldo gotovine smanjeni su na 16,8 milijardi eura (17,5 milijardi eura), dok su se krediti i potraživanja od kreditnih institucija porasli na 23,0 milijardi eura (19,1 milijarde eura). Krediti i potraživanja od klijenata porasli su na 155,3 milijarde eura (+4,0%; 149,3 milijarde eura). Što se tiče pasive, depoziti banaka povećali su se na 19,0 milijardi eura (17,7 milijardi eura), a depoziti klijenata ponovno su se povećali – najviše u Češkoj i Austriji – na 169,7 milijardi eura (+4,3%; 162,6 milijardi eura). Odnos kredita i depozita iznosio je 91,5% (91,8%).
Predviđanja
Operativno okruženje za koje se očekuje da će voditi do kreditne ekspanzije.
Očekuje se da će realni rast BDP-a u 2019. godini iznositi oko 3-4% na ključnim tržištima Erste Groupa u regiji SIE te oko 2% u Austriji, ponovno ponajprije potaknuto snažnom domaćom potražnjom. Realni rast plaća i niska nezaposlenost trebali bi podržati ekonomsku aktivnost u regiji SIE. Očekuje se da će se fiskalna disciplina održati u cijeloj srednjoj i istočnoj Europi.
Poslovni izgledi. Cilj Erste Groupa je ostvariti povrat na materijalni kapital (ROTE) viši od 11% u 2019. godini (na temelju prosječnog materijalnog kapitala u 2019. godini). Temeljne pretpostavke su: prihodi rastu brže od troškova (na temelju srednjeg jednoznamenkastog rasta neto kredita), troškovi rizika su nešto viši, no još uvijek na povijesno niskoj razini (do 10 baznih bodova), s poreznom stopom nižom od 20%.
Potencijalni rizici. Utjecaj promjena kamatnih stopa koje nisu očekivane, političke ili regulatorne mjere usmjerene protiv banaka, kao i geopolitički i globalni ekonomski rizici.