Koji je najbolji račun za mlade?

____

Prva studentska zarada, stipendija ili plaća donose neki potpuno novi osjećaj slobode. Odjednom samostalno odlučujete koliko ćete potrošiti, koliko ostaviti sa strane i na što ćete uopće usmjeriti svoj novac. No s tom slobodom dolaze i pitanja: kako pratiti troškove, kada početi štedjeti i kako izbjeći financijske odluke zbog kojih biste kasnije mogli požaliti.

Odabir bankovnog računa jedan je od prvih koraka prema financijskoj samostalnosti. Najbolji račun za mlade trebao bi biti jednostavan za korištenje, bez nepotrebnih troškova i prilagođen svakodnevnim navikama mladih. No jednako je važno razumjeti kako upravljati novcem koji na taj račun stiže.

Upravo zato Erste banka, uz bankarske usluge namijenjene mladima, kroz suradnje sa studentskim organizacijama i edukativne aktivnosti nastoji približiti financijske teme generacijama koje tek počinju donositi samostalne odluke o novcu.

Što bi dobar račun za mlade trebao nuditi?

Bankovni račun danas je mnogo više od mjesta na koje sjeda novac. Mladi očekuju da njime mogu upravljati brzo, jednostavno, digitalno i bez potrebe za odlaskom u poslovnicu zbog svakodnevnih transakcija.

Erste račun za mlade namijenjen je osobama od 18 do 25 godina i dostupan je bez naknade. Uz njega dolaze mogućnosti koje olakšavaju svakodnevno upravljanje financijama.

 

Dodatna pogodnost dostupna je i onima koji račun otvore digitalnim putem. Prema aktualnoj promotivnoj ponudi, prvih tisuću korisnika koji ispune uvjete i otvore račun putem aplikacije George može ostvariti nagradu od 50 eura. Ponuda vrijedi do 31. prosinca 2026., odnosno u skladu s uvjetima promocije.

Ali - imati jednostavan pristup novcu tek je prvi korak. Drugi je znati što s njim.

Financijska samostalnost ne počinje prvom velikom plaćom

Koliko novca odvojiti za štednju, ima li smisla ulagati ako raspolažete malim iznosima, kada je kredit opravdan, a kada može postati financijski teret... To su neka od pitanja s kojima se mladi susreću tijekom studiranja, prvog zaposlenja i osamostaljivanja. Upravo su takve teme u središtu edukativnih aktivnosti koje Erste banka provodi u suradnji sa studentskim organizacijama diljem Hrvatske.

Kako objašnjava Marina Dumić Amidžić iz Erste banke, odnos banke prema mladima s vremenom se mijenjao, baš kao i njihove potrebe te očekivanja: „Danas mladi ne očekuju samo mjesto na kojem će primati plaću, stipendiju ili džeparac. Očekuju jednostavno, brzo i digitalno iskustvo, ali i fleksibilnost te razumijevanje njihovih stvarnih potreba”.

Zato Erste nastoji biti prisutan i izvan svojih poslovnica, i to na mjestima na kojima mladi studiraju, druže se, razmjenjuju ideje i razvijaju interese.

Suradnja sa studentskim organizacijama obuhvaća različite formate, od podcasta, panela i pub kvizova do studentskih konferencija, sajmova i podrške studentskim projektima. Osim toga, banka od 2019. godine provodi projekt financijske pismenosti namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola te studentima.

Cilj nije samo predstaviti financijske proizvode, nego mladima omogućiti da postavljaju pitanja, razgovaraju o stvarnim izazovima i steknu znanje koje mogu primijeniti u svakodnevnom životu.

„Važno nam je da komunikacija s mladima ne bude jednosmjerna, već da kroz zajedničke aktivnosti čujemo što ih zanima, koji su im interesi i s kakvim se izazovima susreću”, ističe Dumić Amidžić.

Takvi razgovori korisni su i banci. Povratne informacije mladih pomažu prilagođavati edukativne aktivnosti, komunikaciju i financijska rješenja upravo njihovim potrebama.

 

Što mladi zapravo žele znati o novcu?

Jedna od važnih stvari koje je Erste naučio kroz susrete sa studentima je to da mladi ne traže složena financijska objašnjenja, već žele konkretne odgovore na pitanja koja su im trenutačno važna. Kako rasporediti prvu plaću? Koliko je realno štedjeti tijekom studiranja? Kako kontrolirati mjesečne troškove? Može li se početi ulagati i s manjim iznosima?

„Ne žele samo teoriju, nego znanje koje mogu odmah primijeniti”, objašnjava Dumić Amidžić.

Pritom se potrebe razlikuju. Student koji raspolaže džeparcem ili stipendijom nema iste financijske mogućnosti i obveze kao netko tko je upravo počeo raditi, preselio se u podstanarski stan ili samostalno podmiruje sve svoje životne troškove. Ipak, postoji nekoliko navika koje mogu koristiti gotovo svima, bez obzira na visinu prihoda.

Prva plaća: kako rasporediti novac da ne nestane do kraja mjeseca?

Jedna od poznatijih metoda upravljanja osobnim budžetom je pravilo 50/30/20. Ono predlaže raspodjelu mjesečnih prihoda u tri kategorije:

Primjerice, osoba koja mjesečno raspolaže s 1.000 eura prema tom bi pravilu 500 eura namijenila osnovnim troškovima, 300 eura osobnim željama, a 200 eura štednji i drugim financijskim ciljevima. No takva raspodjela nije uvijek izvediva, osobito za mlade s nižim prihodima ili visokim troškovima stanovanja.

„To nije strogo pravilo niti će odgovarati svima, posebno mladima koji tek počinju raditi, imaju niže prihode ili žive u podstanarstvu. Ipak, može poslužiti kao dobra početna smjernica za razmišljanje o tome kamo odlazi novac”, govori Dumić Amidžić.

Njezin je savjet nekoliko mjeseci bilježiti vlastite troškove, bez osuđivanja potrošačkih navika. Tek kada postane jasno koliko novca odlazi na hranu, prijevoz, izlaske ili impulzivne kupnje, postane lakše prepoznati prostor za promjenu.

Za štednju ne treba čekati idealnu plaću

Jedna od čestih zabluda s kojima se Marina Dumić Amidžić susreće je uvjerenje da o osobnim financijama treba početi razmišljati tek kada prihodi postanu dovoljno veliki jer upravo su stipendija, džeparac ili prva studentska zarada prilika za razvijanje navika koje kasnije mogu imati veliku vrijednost. Druga je česta zabluda da štedjeti možemo samo ako nam na kraju mjeseca nešto ostane.

„Često je korisnije unaprijed odrediti koliko možemo odvojiti, pa makar to bio i manji iznos, nego čekati da vidimo što će preostati”, kaže.

Koliko bi onda trebalo štedjeti?

Kao početna smjernica često se spominje izdvajanje od 10 do 20 posto prihoda, no ni taj postotak nije univerzalno pravilo.

Ako osoba trenutačno može izdvojiti samo pet posto svojih prihoda, i to je koristan početak. Važnije je razviti održivu naviku nego postaviti previsok cilj koji će nakon nekoliko mjeseci postati neizvediv.

Prvi cilj štednje pritom bi trebao biti stvaranje financijske rezerve za nepredviđene situacije, poput iznenadnog troška ili privremenog gubitka prihoda. Tu je praktična Erste štednja za mlade u koju možete uplaćivati koliko želite i kad želite.

A kada je vrijeme za ulaganje?

Štednja i ulaganje imaju različite svrhe. Dok štednja može služiti za stvaranje financijske sigurnosti i ostvarivanje bližih ciljeva, ulaganje je povezano s mogućnošću dugoročnog rasta vrijednosti novca, ali i s rizikom gubitka.

Marina Dumić Amidžić ističe da ne postoji određena dob u kojoj bi trebalo početi ulagati. Puno je važnije razumjeti vlastitu financijsku situaciju, ciljeve i rizike: „Moj je savjet mladima da što ranije počnu učiti o ulaganju, ali da sa stvarnim ulaganjem krenu tek kada razumiju osnovne principe i kada ono odgovara njihovim mogućnostima i ciljevima”.

Pritom ulaganje ne mora nužno započeti velikim iznosima. Primjerice, 50 eura mjesečno tijekom godine čini 600 eura vlastitih uplata. Takav primjer pokazuje kako se redovitim izdvajanjem mogu postupno akumulirati sredstva, no to ne znači da je zarada zajamčena.

Vrijednost ulaganja može rasti i padati, a uloženi novac moguće je i izgubiti. Zato se ne preporučuje ulagati sredstva potrebna za osnovne životne troškove ili donositi odluke samo zato što je neki oblik ulaganja popularan na društvenim mrežama.

 

Kada kredit ima smisla, a kada postaje loš dug?

Krediti su još jedna tema o kojoj Erste razgovara s mladima tijekom edukativnih aktivnosti.

Iako se zaduživanje često promatra isključivo negativno, stvarnost je nešto složenija. Kredit može pomoći u ostvarivanju važnog životnog cilja, ali može postati i ozbiljan financijski teret ako se ne uskladi s vlastitim mogućnostima.

„Mladoj osobi bih objasnila da dug sam po sebi nije nužno ni dobar ni loš. Ključno je razumjeti zašto se zadužujemo, koliko nas to košta i možemo li obvezu uredno podmirivati”, kaže Dumić Amidžić.

Pojam dobrog duga obično se povezuje sa zaduživanjem koje može dugoročno pridonijeti financijskoj situaciji ili ostvarivanju važnog cilja, poput obrazovanja ili kupnje nekretnine.

S druge strane, loš dug često nastaje zbog potrošnje koja premašuje financijske mogućnosti, osobito kada se obveze gomilaju, a njihova otplata počinje ugrožavati osnovne životne troškove.

Ipak, namjena kredita sama po sebi ne određuje je li zaduživanje opravdano. Čak i kredit za važan životni cilj može postati problem ako je njegova otplata previsoka u odnosu na prihode.

Zato prije zaduživanja treba razumjeti kamatnu stopu, ukupni trošak kredita, rok otplate i posljedice kašnjenja s podmirivanjem obveza.

Marina Dumić Amidžić pritom izdvaja jedno posebno važno pitanje: „Prije nego što se zadužite, nemojte gledati samo možete li danas platiti mjesečnu ratu, nego razmislite možete li je sigurno plaćati i ako se vaše životne okolnosti promijene”.

 

Banka kojoj se možeš obratiti i kada ne trebaš novi financijski proizvod

Financijska edukacija ne završava predavanjem ili studentskom konferencijom. Jednako je važno da mladi znaju gdje mogu potražiti dodatne informacije i kome se mogu obratiti kada imaju pitanja.

Uz digitalne kanale i poslovnice diljem Hrvatske, Erste ima i specijaliziranu Poslovnicu za mlade - Cibona, u neposrednoj blizini Studentskog centra u Zagrebu. Njezina lokacija odražava ideju da financijske usluge, informacije i savjeti mladima trebaju biti dostupni ondje gdje provode vrijeme.

„Važno nam je da mladi znaju kako nam se mogu obratiti bez obzira na to koliko poznaju financijske proizvode i bankarske pojmove”, ističe Marina Dumić Amidžić.

Upravo je to jedna od glavnih poruka aktivnosti koje Erste provodi sa studentskim organizacijama: nije potrebno čekati veliku financijsku odluku da bismo počeli učiti o novcu. Razgovor o prvoj plaći, štednji ili troškovima može biti jednako vrijedan kao i savjetovanje o složenijim financijskim proizvodima.

Najbolja financijska navika? Početi na vrijeme

Financijska samostalnost ne dolazi odjednom. Razvija se postupno, kroz praćenje potrošnje, planiranje troškova, informiranje i odluke koje odgovaraju osobnim mogućnostima.

Zato nije presudno ima li netko 19 ili 25 godina, prima li stipendiju, radi studentski posao ili je tek dobio prvu plaću. Važnije je razumjeti vlastitu financijsku situaciju i početi graditi navike koje će biti korisne dugoročno.

„Financijska samostalnost ne počinje velikom plaćom ili velikom ušteđevinom, nego trenutkom kada počnemo svjesno upravljati onime što imamo”, zaključuje Marina Dumić Amidžić.

Dobar račun za mlade može olakšati svakodnevno upravljanje novcem, no znanje o tome kako ga rasporediti, sačuvati i odgovorno koristiti ono je što dugoročno daje veću slobodu.

Česta pitanja o računu za mlade i upravljanju novcem